Stupanje maloletnika u dogovorene brakove predstavlja kršenje jednog od osnovnih ljudskih prava, pre svega prava na detinjstvo i pravo izbora. Kako se izboriti sa ovim problemom?
Dečji brakovi su i dalje prisutni u svetu, pa i na Balkanu, a najizraženiji su, verovatno, u Leskovcu i Jablaničkom upravnom okrugu, gde su veoma česti u romskoj populaciji.
Oko 57 odsto devojčica Romkinja u Srbiji u bračne odnose stupa pre navršene 18. godine, a svaka peta devojčica u ovome kraju ulazi u "brak" pre navršene 15. godine, pokazuju podaci nevladinih organizacija i UNICEF-a.
Naročito su ugrožene devojčice a neretko i dečaci koji neće da prihvate ugovoreni brak a koji su u njihovo ime sklopili stariji ukućani sa drugom "prijateljskom" stranom.
Dečji brakovi - bračna omča umesto detinjstva (GRAFIKA)
Ugovoreni brakovi imaju uglavnom materijalnu pozadinu i korist roditelja ugovarača braka, a to što se deci uskraćuuje pravo na detinjstvo, što rano napuštaju školovanje, stvaraju ličnu ekonomsku zavisnost, kao i rano često rizično materinstvo to starije ne dotiče mnogo...
Oko 5 odsto romskih devojčica rodi dete pre navršene 15. godine, dok se 38 odsto devojčica porodi pre punoletstva, odnosno pre 18. godine.
Na nedavnoj tribini povodom Međunarodnog dana Roma istaknuto je da su dečji brakovi problem celog društva i da stupanje u njih predstavlja kršenje jednog od osnovnih ljudskih prava, pre svega prava na detinjstvo i pravo izbora.
U većini slučajeva pokazalo se da stupanjem u maloletničke brakove nema izlaska iz začaranog kruga siromaštva, nego upravo suprotno, rekao je Nenad Ivanišević, savetnik potpredsednice Vlade Srbije Zorane Mihajlović za pitanja romske nacionalne zajednice u Srbiji.
Ivanišević je istakao je da su maloletnički ugovoreni brakovi fenomen koji ima negativne implikacije.
Zamenica direktorka UNICEF-a Severina Leonardi istakla je da je ulaganje u zdravlje, bezbednost i obrazovanje devojčica, kako bi ostvarile svoje potencijale, nešto na čemu svi treba da rade.
"Dečji brakovi uništavaju detinjstvo. Te devojčice imaju manje šanse da se školuju, mogu biti izložene nasilju i zlostavljanju, depresiji, ali mogu i da preminu na porođaju. Potrebno je da podržimo romsku zajednicu i porodice kroz sistem socijalne zaštite, obrazovni i zdravstveni sistem", rekla je ona.
"Romska zajednica i društvo u celini moraju da prepoznaju ovaj socijalni problem mladih Roma na jugu Srbije, da se devojčice i dečaci edukuju i kulturno i ekonomski osnaže u prevazilaženju ovog problema", ističe u razgovoru za naš portal Zoran Saitović koordinator nevladine organizacije "Rosa" u Leskovcu.
Prema podacima UNICEF-a, ugovoreni brakovi u romskoj zajednici u Srbiji u stalnom su porastu u poslednjih nekoliko godina. Tako je 2005. godine 46 odsto devojčica ušlo u bračnu (vanbračnu) vezu pre punoletstva.
Pet godina kasnije, bilo ih je 54%. Već 2014. godine, taj broj je porastao na gotovo 60 odsto romskih devojčica i dečaka, koji su, često na silu, udati ili oženjeni pre sticanja punoletstva.
Istraživanja pokazuju da su zatvoreni krug društva u kojem se kreću i siromaštvo najčešći su motiv za ove rane brakove, bez obzira što ti brakovi u većini slučajeva kasnije propadaju ili donose zdrastvene i socijalne probleme mladih supružnika u preranom rodteljstvu.
Na području grada Leskovca živi desetak hiljada Roma. Najviše ih je sa nezavršenom osnovnom školom, a bave se porodičnim biznisom, trgovinom ili sakupljanjem sekundarnh sirovina.