Za pivo često kažemo da nije alkohol, već "hrana". Pa, i nismo daleko od istine. Pročitajte ovaj tekst i biće vam jasno zašto!
/tekst: Jasmina Mitric, nutricionista/
Pivo je penušavo osvežavajuce pice sa karakteristicnom aromom i gorkim ukusom. Sadrži malu kolicinu etil-alkohola i zasiceno je ugljen dioksidom. Dobar je emulgator hrane, pospešuje apetit, a njegov ekstrat se lako apsorbuje.
Sadrži vitamine B grupe, veoma važne minerale (Mg, Ca, K, Fe, Zn), a pored ugljenih hidrata kojima je bogato, sadrži i proteine, flavonoide i antioksidanse. Odakle pivu svi ovi sastojci i svojstva, i zašto se cesto pivo smatra pravom tecnom hranom?
Naravno, zahvaljujuci sirovinama koje se koriste za njegovu proizvodnju.
Osnovne sirovine koje se koriste za proizvodnju piva su voda, jecam, pivski kvasac i hmelj. Svaka sirovina je veoma važna za vrstu piva, aromu, hemijski sastav i nutritivnu vrednost. Najcešca žitarica koja se koristi u proizvodnji piva je jecam koji odreduje ukus piva, boju, gustinu, i, pored kvasca i hmelja, pivu daje i niz korisnih sastojaka.
Jecam je jedna od prvih žitarica koje je covek poceo da gaji. Za proizvodnju piva, odnosno pivskog slada, koristi se dvoredni jecam. Ima slicnu nutritivnu vrednost kao i ostale žitarice - 100g svežeg jecma ima 354kcal, 12,5g proteina, 73,5g ugljenih hidrata i 17,3g vlakana. Bogat je vitaminima B grupe, a narocito niaciom koji je veoma važan za zdravlje srca i krvnih sudova.
Jecam je zaslužan i za sadržaj minerala u pivu, jer je bogat magnezijumom, selenom, bakrom, hromom, cinkom, kalcijumom. Jecam se potapa u vodu do isklijavanja, a zatim se suši i prži. Na ovaj nacin se dobija jecmeni slad pun šecera, koji odreduje ukus, boju i miris piva, a predstavlja i hranu za kvašceve gljivice.
Kvasci koji se koriste u proizvodnji piva, odreduju vrstu piva koja se dobija (piva gornjeg ili donjeg vrenja). Kvasci gornjeg vrenja nam daju jaca i teža piva sa nešto višim sadržajem šecera (ejl pivo), dok kvasci donjeg vrenja daju lagane vrste piva (lager). Takode, kvasci su bogati vitaminima B grupe (tiamin, riboflavin, niacin, piridoksin, pantotenska kiselina, folna kiselina) i mineralima (gvožde, natrijum, kalcijum, magnezijum, mangan, bakar, kalijum), te i od njih zavisi nutritivna vrednost piva, odnosno, ovom napitku daju sve ove korisne sastojke.
Hmelj je još jedan izuzetno važan sastojak piva. Ova neobicna i aromaticna biljka pivu daje specifican miris i ukus, a služi kao prirodan konzervans. Taninske materije pivu daju karakteristicnu "biljnu" aromu, dok su kiseline (humulon) zaslužne za gorcinu. Hmelj sadrži i ksantohumol, flavonoid koji ima niz pozitivnih dejstava na organizam.
Iako sve pomenute sirovine pivu daju korisne i hranljive sastojke, ono se ipak ne može i ne sme koristiti kao izvor hranljivih materija. U pivu možemo uživati umereno, i uz zdrave i izbalansirane obroke, povremeno servirati i ovo osvežavajuce pice.