Beogradski festival piva ove godine će biti održan od 20. do 24. avgusta na Ušću. Posetioci će, osim u degustaciji najpolularnijeg alkoholnog pića na svetu, uživati i u bogatom muzičkom programu, ali i da se takmiče u raznim veštinama koje imaju veze sa pivom.
Beogradski festival piva ove godine će biti održan od 20. do 24. avgusta na Ušću. Posetioci će, osim u degustaciji najpolularnijeg alkoholnog pića na svetu, uživati i u bogatom muzičkom programu, ali i da se takmiče u raznim veštinama koje imaju veze sa pivom.
Dok čekate da Beer Fest počne evo nekoliko osnovnih podataka koje bi trebalo da zna svaki pravi pivopija.
Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrednosti jedne litre punomasnog mleka.
Zavisno o vrsti piva, volumni udeo alkohola može biti različit: manji od 0,5% kod "bezalkoholnih" piva i veći od 8% kod ječmenih vina. Lager piva sadrže do 0,5% ugljen-dioksida, koji mu daje svežinu, te bitno utiče na penušavost.
Stabilnost pene zavisi o koncentraciji i hemijskom sastavu neprevrelog dela ekstrakta, pa se piva s više ekstrakta mahom jače pene. Sposobnost držanja pene zavisi od količine i hemijskog sastava ekstrakta. Od piva se traži da pri punjenju u čašu peni tako da se ova gusta i čvrsta pena zadrži na površini najmanje 3 minute.
Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su utvrdili da su stari Vavilonci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7.000 godina p.n.e. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili ječmeni šećer i pšenicu. Odavde se prenela proizvodnja piva u stari Egipat, Persiju, Grčku i druge zemlje.
Egipćani su znali da prave pivo već 2.000 godina p.n.e., a Grci su, primajući civilizaciju od njih, naučili i veštinu proizvodnje piva, za njima Rimljani, pa stari Germani i onda ostale evropske zemlje.
U tim vremenima pivo je pravljeno iz šečera, ali bez hmelja, tako da je dobijen proizvod bio vrlo kiseo. Tada su u pivo dodavali različite trave - pelin, lupin glog, šafran i dr. Hmelj se prvi put počeo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Usavršavanje parne mašine vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva.
Sastojci piva ne samo da podstiču aktivnost želuca i digestivnog trakta, već zajedno s neprevrelim ugljenohidratima usporavaju prelaz alkohola iz želuca u krv.
Vrlo zanimljivo istraživanje sproveo je francuski lekar Vinsent, koji je statistički pratio zdravstveno stanje vojnika na severu i jugu Francuske. Ustanovio je da su pivopije sa severa dvaput manje bolovali nego ljubitelji vina s juga. Nemački lekar Šabot statistički je pratio učestalost karcinoma kod industrijskih radnika i ustanovio da pivopije kudikamo ređe obolevaju od karcinoma (osim raka grla) od drugih radnika.
The New England Journal of Medicine objavio je rezultate devetogodišnjeg opsežnog istraživanja srčanog infarkta u više od 7.700 pivopija. Istraživanjem je utvrđeno da prosečna potrošnja od 1 do 3 čaše dnevno (engl. čaša je 0,57 l) ima zaštitni učinak protiv srčanog infarkta.
(MONDO)
Dok čekate da Beer Fest počne evo nekoliko osnovnih podataka koje bi trebalo da zna svaki pravi pivopija.
Pena na površini najmanje 3 minuta
Pod pivom se podrazumeva slabo alkoholno piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni deo napitka i služi kao rastvarač. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata od kojeg zavisi punoća ukusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljen dioksid.Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrednosti jedne litre punomasnog mleka.
Zavisno o vrsti piva, volumni udeo alkohola može biti različit: manji od 0,5% kod "bezalkoholnih" piva i veći od 8% kod ječmenih vina. Lager piva sadrže do 0,5% ugljen-dioksida, koji mu daje svežinu, te bitno utiče na penušavost.
Stabilnost pene zavisi o koncentraciji i hemijskom sastavu neprevrelog dela ekstrakta, pa se piva s više ekstrakta mahom jače pene. Sposobnost držanja pene zavisi od količine i hemijskog sastava ekstrakta. Od piva se traži da pri punjenju u čašu peni tako da se ova gusta i čvrsta pena zadrži na površini najmanje 3 minute.
Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su utvrdili da su stari Vavilonci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7.000 godina p.n.e. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili ječmeni šećer i pšenicu. Odavde se prenela proizvodnja piva u stari Egipat, Persiju, Grčku i druge zemlje.
Egipćani su znali da prave pivo već 2.000 godina p.n.e., a Grci su, primajući civilizaciju od njih, naučili i veštinu proizvodnje piva, za njima Rimljani, pa stari Germani i onda ostale evropske zemlje.
U tim vremenima pivo je pravljeno iz šečera, ali bez hmelja, tako da je dobijen proizvod bio vrlo kiseo. Tada su u pivo dodavali različite trave - pelin, lupin glog, šafran i dr. Hmelj se prvi put počeo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Usavršavanje parne mašine vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva.
Pivo je zdravo
Nije istina da se ljudi od piva debljaju - pivo "deblja" kao i svaka druga namirnica samo ako se konzumira u većim količinama nego što je organizmu potrebno.Sastojci piva ne samo da podstiču aktivnost želuca i digestivnog trakta, već zajedno s neprevrelim ugljenohidratima usporavaju prelaz alkohola iz želuca u krv.
Vrlo zanimljivo istraživanje sproveo je francuski lekar Vinsent, koji je statistički pratio zdravstveno stanje vojnika na severu i jugu Francuske. Ustanovio je da su pivopije sa severa dvaput manje bolovali nego ljubitelji vina s juga. Nemački lekar Šabot statistički je pratio učestalost karcinoma kod industrijskih radnika i ustanovio da pivopije kudikamo ređe obolevaju od karcinoma (osim raka grla) od drugih radnika.
The New England Journal of Medicine objavio je rezultate devetogodišnjeg opsežnog istraživanja srčanog infarkta u više od 7.700 pivopija. Istraživanjem je utvrđeno da prosečna potrošnja od 1 do 3 čaše dnevno (engl. čaša je 0,57 l) ima zaštitni učinak protiv srčanog infarkta.
(MONDO)