Beogradski festival piva ove godine će biti održan od 20. do 24. avgusta na Ušću. Posetioci će, osim u degustaciji najpolularnijeg alkoholnog pića na svetu, uživati i u bogatom muzičkom programu, ali i da se takmiče u raznim veštinama koje imaju veze sa pivom.

Dok čekate da Beer Fest počne evo nekoliko osnovnih podataka koje bi trebalo da zna svaki pravi pivopija.

Pena na površini najmanje 3 minuta

Pod pivom se podrazumeva slabo alkoholno piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni deo napitka i služi kao rastvarač. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata od kojeg zavisi punoća ukusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljen dioksid.

Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrednosti jedne litre punomasnog mleka.

Zavisno o vrsti piva, volumni udeo alkohola može biti različit: manji od 0,5% kod "bezalkoholnih" piva i veći od 8% kod ječmenih vina. Lager piva sadrže do 0,5% ugljen-dioksida, koji mu daje svežinu, te bitno utiče na penušavost.

Stabilnost pene zavisi o koncentraciji i hemijskom sastavu neprevrelog dela ekstrakta, pa se piva s više ekstrakta mahom jače pene. Sposobnost držanja pene zavisi od količine i hemijskog sastava ekstrakta. Od piva se traži da pri punjenju u čašu peni tako da se ova gusta i čvrsta pena zadrži na površini najmanje 3 minute.

Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su utvrdili da su stari Vavilonci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7.000 godina p.n.e. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili ječmeni šećer i pšenicu. Odavde se prenela proizvodnja piva u stari Egipat, Persiju, Grčku i druge zemlje.

Egipćani su znali da prave pivo već 2.000 godina p.n.e., a Grci su, primajući civilizaciju od njih, naučili i veštinu proizvodnje piva, za njima Rimljani, pa stari Germani i onda ostale evropske zemlje.

U tim vremenima pivo je pravljeno iz šečera, ali bez hmelja, tako da je dobijen proizvod bio vrlo kiseo. Tada su u pivo dodavali različite trave - pelin, lupin glog, šafran i dr. Hmelj se prvi put počeo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Usavršavanje parne mašine vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva.

Pivo je zdravo

Nije istina da se ljudi od piva debljaju - pivo "deblja" kao i svaka druga namirnica samo ako se konzumira u većim količinama nego što je organizmu potrebno.

Sastojci piva ne samo da podstiču aktivnost želuca i digestivnog trakta, već zajedno s neprevrelim ugljenohidratima usporavaju prelaz alkohola iz želuca u krv.

Vrlo zanimljivo istraživanje sproveo je francuski lekar Vinsent, koji je statistički pratio zdravstveno stanje vojnika na severu i jugu Francuske. Ustanovio je da su pivopije sa severa dvaput manje bolovali nego ljubitelji vina s juga. Nemački lekar Šabot statistički je pratio učestalost karcinoma kod industrijskih radnika i ustanovio da pivopije kudikamo ređe obolevaju od karcinoma (osim raka grla) od drugih radnika.

The New England Journal of Medicine objavio je rezultate devetogodišnjeg opsežnog istraživanja srčanog infarkta u više od 7.700 pivopija. Istraživanjem je utvrđeno da prosečna potrošnja od 1 do 3 čaše dnevno (engl. čaša je 0,57 l) ima zaštitni učinak protiv srčanog infarkta.

(MONDO)