
Istraživačima iz 20 svetskih institucija bilo je potrebno dve godine da "dešifruju" genetski kod jabuke sorte zlatni delišes - najveći genom biljke koji je ikad sekvenciran.
Vođa istraživačkog tima, profesor Rikardo Velasko iz fondacije Edmund Mah u Italiji, izjavio je da će sekvenciranje genoma imati "ogromne implikacije za primenjenu tehnologiju uzgoja".
"Ovaj prodor će nam pomoći da razvijemo visokokvalitetne osobine i tržištu jabuka ponudimo nešto novo", rekao je on za Bi-Bi-Si.
Kejt Evans iz Centra za istraživanje i razvoj voća na Univerzitetu u Vašingtonu smatra da će otkriće unaprediti dugoročno održivu proizvodnju jabuka.
Naučnici se nadaju da će buduća poboljšanja sorti zlatni delišes, koja je pre više od jednog veka potekla iz Zapadne Virdžinije, moći da unaprede kako ukus tako i izgled ove popularne jabuke.
Istraživači su, takođe, uspeli da uđu u trag "pretku" zlatnog delišesa - divljoj jabuci malus sieversii koja je prvobitno rasla u planinama južnog Kazakstana.
Danas postoji više od 7.500 različitih sorti jabuka u svetu.
Istraživači su otkrili i da je veličina genoma jebuke rezultat njegovog slučajnog umnožavanja tokom evolucije.
Naime, veći broj gena može biljci da obezbedi kompetitivnu prednost time što joj obezbeđuje više odbrambenih mehanizama protiv bolesti.
(Tanjug)
Vođa istraživačkog tima, profesor Rikardo Velasko iz fondacije Edmund Mah u Italiji, izjavio je da će sekvenciranje genoma imati "ogromne implikacije za primenjenu tehnologiju uzgoja".
"Ovaj prodor će nam pomoći da razvijemo visokokvalitetne osobine i tržištu jabuka ponudimo nešto novo", rekao je on za Bi-Bi-Si.
Kejt Evans iz Centra za istraživanje i razvoj voća na Univerzitetu u Vašingtonu smatra da će otkriće unaprediti dugoročno održivu proizvodnju jabuka.
Naučnici se nadaju da će buduća poboljšanja sorti zlatni delišes, koja je pre više od jednog veka potekla iz Zapadne Virdžinije, moći da unaprede kako ukus tako i izgled ove popularne jabuke.
Istraživači su, takođe, uspeli da uđu u trag "pretku" zlatnog delišesa - divljoj jabuci malus sieversii koja je prvobitno rasla u planinama južnog Kazakstana.
Danas postoji više od 7.500 različitih sorti jabuka u svetu.
Istraživači su otkrili i da je veličina genoma jebuke rezultat njegovog slučajnog umnožavanja tokom evolucije.
Naime, veći broj gena može biljci da obezbedi kompetitivnu prednost time što joj obezbeđuje više odbrambenih mehanizama protiv bolesti.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.