Analize postojanosti joda u soli za ljudsku ishranu pokazale su da je trećina uzoraka ekstra kvaliteta, druga trećina je na donjoj granici prisustva joda, a preostali uzorci su eliminisani zbog nepropisnog jodiranja, saopšteno je iz Pokreta za zaštitu potrošača Beograda.
Analize postojanosti joda u soli za ljudsku ishranu pokazale su da je trećina uzoraka ekstra kvaliteta, druga trećina je na donjoj granici prisustva joda, a preostali uzorci su eliminisani zbog nepropisnog jodiranja, saopšteno je iz Pokreta za zaštitu potrošača Beograda."Propisane norme o higijenskoj ispravnosti i kvalitetu na osnovu senzornih svojstava, mirisa, boje, granulacije, bistrine rastvora i sadržaja stranih primesa, ispunilo je 13 od 35 analiziranih uzoraka soli, dok je 22 eliminisano zbog neispravnosti", rekao je predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda Petar Bogosavljević.
Kupljenih 15 uzoraka nije imalo potpunu deklaraciju, jer nije naveden proizvodjač, zemlja porekla ili uvoznik.
Analizu soli kupljenu u 13 gradova radile su laboratorije Instituta za higijenu i tehnologiju mesa u Beogradu i Instituta za zaštitu zdravlja Srbije "Dr Milan Jovanović - Batut".
"Reč je o petom uporednom ispitivanju i ocenjivanju kvaliteta soli za ljudsku ishranu u prodaji u okviru projekta praćenja postojanosti joda u soli za ljudsku ishranu u deklarisanim rokovima upotrebe", objasnio je Bogosavljević.
"Neophodno je obezbediti minimalnu količinu joda u organizmu koja za odraslu osobu iznosi 150 mikrograma dnevno", rekla je dr Jelena Gudelj-Rakić iz Instituta "Batut" dodajući da je zemljište u našoj zemlji siromašno ovim hemijskim elementom, tako da mi putem vode dnevno unesemo jedva deseti deo te količine.
"Jod je neophodan za rad štitne žlezde i njegov nedostatak može dovesti do zaostajanja u psiho-fizičkom razvoju", rekla je ona.
Rakić je skrenula pažnju i na veliku količinu soli koja se unosi u organizam tokom dana, čak četiri puta više od propisane, ali i da to ne znači da je time obezbedjena i potrebna količina joda.
(Tanjug)