Božić je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, a obeležava se uz mnoštvo običaja i obreda. Badnji dan i Badnje veče, koji prethode Božiću, takodje su puni rituala i simbolike.
Božić je jedan od najvećih hrišćanskih praznika i slavi se u čast rodjenja Isusa Hrista. Na Nikejskom saboru, 336. godine, Hrišćanska crkva je prihvatila da se Božić slavi 25. decembra, ali ga od raskola Pravoslavna crkva obeležava 7. januara.
Srbi ovaj praznik obeležavaju uz mnoštvo običaja i tradicionalnih obreda. Badnji dan i Badnje veče, koji prethode Božiću, takodje su puni rituala i simbolike.
Rano ujutru na Badnji dan domaćin odlazi u šumu da donese badnjak - mlado hrastovo ili cerovo drvo koje simbolizuje drvo kojim je Josif založio vatru u pećini u kojoj se Isus rodio. Badnjak ostaje ispred kuće do uveče, kada ga domaćin unosi.
U kuću se unosi i slama, pri čemu onaj ko je unosi kvoca kao kvočka, a deca pijuču kao pilići. Slama se posipa po podu jer simbolizuje slamu u pećini u kojoj se Isus rodio. U današnjim uslovima badnjak, zapravo nekoliko grančica ovog drveta, uvezanog sa malo slame, možete kupiti na pijaci.
Na Badnji dan obično se peče prase i taj običaj vuče korene iz vremena mnogoboštva kao prinošenje žrtve bogu. Takodje, toga dana žene spremaju ručak za sutrašnju božićnu trpezu.
Svečana badnja večera je obavezno posna. Jede se prebranac, riba i povrće, dok se za desert služe orasi, suve šljive i med.
Sutradan, na Božić, rano ujutru u kuću dolazi specijalni gost koji se zove položajnik. To bi trebalo da bude mlad muškarac, a njegov zadatak je da džara vatru na ognjištu govoreći: "Koliko varnica, toliko parica". Domaćica ga daruje poklonima i posipa kukuruzom.
U jutarnjim satima domaćice mese česnicu - vrstu obredne pogače. Taj "kolač" je dobio ime po staroj reči - čest koja znači deo, jer božićni ritual podrazumeva lomljenje česnice. Pravi se od belog brašna uz obavezno stavljanje novčića - prema verovanju, onaj ko ga pronadje, biće srećan cele godine.
Zatim sledi ručak kada je, obavezno, cela porodica na okupu. Trpeza bi na Badnji dan trebalo da bude bogata i mrsna, a glavno jelo je, uglavnom, pečeno prase.
Potrebni sastojci:Srbi ovaj praznik obeležavaju uz mnoštvo običaja i tradicionalnih obreda. Badnji dan i Badnje veče, koji prethode Božiću, takodje su puni rituala i simbolike.
Rano ujutru na Badnji dan domaćin odlazi u šumu da donese badnjak - mlado hrastovo ili cerovo drvo koje simbolizuje drvo kojim je Josif založio vatru u pećini u kojoj se Isus rodio. Badnjak ostaje ispred kuće do uveče, kada ga domaćin unosi.
U kuću se unosi i slama, pri čemu onaj ko je unosi kvoca kao kvočka, a deca pijuču kao pilići. Slama se posipa po podu jer simbolizuje slamu u pećini u kojoj se Isus rodio. U današnjim uslovima badnjak, zapravo nekoliko grančica ovog drveta, uvezanog sa malo slame, možete kupiti na pijaci.
Na Badnji dan obično se peče prase i taj običaj vuče korene iz vremena mnogoboštva kao prinošenje žrtve bogu. Takodje, toga dana žene spremaju ručak za sutrašnju božićnu trpezu.
Svečana badnja večera je obavezno posna. Jede se prebranac, riba i povrće, dok se za desert služe orasi, suve šljive i med.
Sutradan, na Božić, rano ujutru u kuću dolazi specijalni gost koji se zove položajnik. To bi trebalo da bude mlad muškarac, a njegov zadatak je da džara vatru na ognjištu govoreći: "Koliko varnica, toliko parica". Domaćica ga daruje poklonima i posipa kukuruzom.
U jutarnjim satima domaćice mese česnicu - vrstu obredne pogače. Taj "kolač" je dobio ime po staroj reči - čest koja znači deo, jer božićni ritual podrazumeva lomljenje česnice. Pravi se od belog brašna uz obavezno stavljanje novčića - prema verovanju, onaj ko ga pronadje, biće srećan cele godine.
Zatim sledi ručak kada je, obavezno, cela porodica na okupu. Trpeza bi na Badnji dan trebalo da bude bogata i mrsna, a glavno jelo je, uglavnom, pečeno prase.
Kako napraviti česnicu
- pola litre mleka
- jedan paketić kvasca
- dva jajeta
- so
- jedan kilogram brašna
Kvasac se rastopi u malo mlakog mleka čemu se potom doda umućeno jaje. Posolite po ukusu i mesite uz postepeno dodavanje brašna i dolivanje mlakog mleka.
Kada dobijete glatko testo ostavite ga, pokriveno čistom krpom, da naraste. Čim primetite da je počelo da narasta, izručite ga i blago ga premesite.
Česnica se oblikuje kao pogača, a u testo se obavezno stavi novačić, zrno žita ili pasulja. Gornju površinu premažite razmućenim jajetom. Pecite u zagrejanoj pećnici dok česnica ne dobije tamnorumenu boju.
Kako ispeći prase
Prase treba dobro posoliti dva do tri sata pre pečenja. Povremeno ga okretati, a neposredno pre pečenja odstraniti suvišnu so.
Reš kožicu ćete dobiti ako prase pre stavljanja u rernu i jednom za vreme pečenja premažete crnim vinom. Da bi meso bilo meko, pola sata pre nego što ga izvadite iz rerne prelijte ga čašicom konjaka
Preporučuje se i da u pleh za pečenje stavite rešetku tako da meso ne leži u masnoći. Tako će para dopreti sa svih strana, a meso će biti meko i sočno.
(MONDO)