Sladoled na bazi soje, koji su do sada uglavnom konzumirali vegetarijanci, kao i oni koji ne podnose mlečne proizvode, postaje sve popularniji, saopšteno je iz danske prehrambene kompanije "Danisko".
Sladoled na bazi soje, koji su do sada uglavnom konzumirali vegetarijanci, kao i oni koji ne podnose mlečne proizvode, postaje sve popularniji, saopšteno je iz danske prehrambene kompanije "Danisko" (Danisco).
Jedan od razloga je povećano interesovanje potrošača za zdrave sastojke poput soje, koja se povezuje sa snižavanjem takozvanog "lošeg" ili holesterola LDL.
Drugi razlog su visoke cene mlečnih proizvoda koje podstiču proizvodjače na potragu za alternativama tradicionalnim mlečnim sladoledima koje nisu toliko skupe i stoga omogućuju profitabilniju proizvodnju.
"Sojin protein je ekonomičnija sirovina", ukazao je direktor grupacije Fin, Hjort Kristensen.
Sojin izolat koštao 5,50 do 6,50 evra po kilogramu proteina, dok je cena obranog mleka u prahu dostizala osam do devet evra po kilogramu proteina. Tako proizvodjači sladoleda mogu, opredeljujući se za sojinu sirovinu, da uštede 15 do 20 odsto u troškovima za protein.
Da bi pomogao proizvodjačima zainteresovanim za uvodjenje soje kao sirovine, "Danisko" je došao na ideju o proizvodnji soja sladoleda od vanile, koji je poslužio kao probni model za iznalaženje povoljnih rešenja za sisteme aroma, sojine proteinske izolate i stabilizatore.
Jedan od glavnih izazova u razvoju takvih produkata je da se u njima ukus soje što manje oseća, što je od velikog značaja za evropske potrošače, za razliku od azijskih koji lakše prihvataju ukus te uljarice.
Još jedan veliki izazov je tekstura koja u sojinom sladoledu često biva vodnjikava. Da bi to suzbio, "Danisko" je koristio "kremodan 1101 LF ice pro", jedan od svojih emulgatora i stabilizatora sladoleda koji, sem što daje bolji ukus, pomaže i da sladoled zadrži svoju glatkoću tokom skladištenja i distribucije.
Još nekoliko kompanija je već pokušalo da udje u ovaj sektor. Tako je prošle godine "Unilever" u Francuskoj lansirao sojin sladoled pod markom Carte D'or, dok je "Ingman Glas" izneo na tržište Finske sladoled Tofulin.
Kristensen ističe da je teško prognozirati kakav će uspeh na tržištu postići sojin sladoled, ali je podsetio da se u ostalim prehrambenim kategorijama, kao što su napici od soje, beleži veliki rast.
Analitičarska konsultantska firma "Prosoj" je vrednost evropskog tržišta proizvoda bez mesa i od soje u 2006. procenila na 1,2 milijarde evra, što je povećanje od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.
(Tanjug)
Jedan od razloga je povećano interesovanje potrošača za zdrave sastojke poput soje, koja se povezuje sa snižavanjem takozvanog "lošeg" ili holesterola LDL.
Drugi razlog su visoke cene mlečnih proizvoda koje podstiču proizvodjače na potragu za alternativama tradicionalnim mlečnim sladoledima koje nisu toliko skupe i stoga omogućuju profitabilniju proizvodnju.
"Sojin protein je ekonomičnija sirovina", ukazao je direktor grupacije Fin, Hjort Kristensen.
Sojin izolat koštao 5,50 do 6,50 evra po kilogramu proteina, dok je cena obranog mleka u prahu dostizala osam do devet evra po kilogramu proteina. Tako proizvodjači sladoleda mogu, opredeljujući se za sojinu sirovinu, da uštede 15 do 20 odsto u troškovima za protein.
Da bi pomogao proizvodjačima zainteresovanim za uvodjenje soje kao sirovine, "Danisko" je došao na ideju o proizvodnji soja sladoleda od vanile, koji je poslužio kao probni model za iznalaženje povoljnih rešenja za sisteme aroma, sojine proteinske izolate i stabilizatore.
Jedan od glavnih izazova u razvoju takvih produkata je da se u njima ukus soje što manje oseća, što je od velikog značaja za evropske potrošače, za razliku od azijskih koji lakše prihvataju ukus te uljarice.
Još jedan veliki izazov je tekstura koja u sojinom sladoledu često biva vodnjikava. Da bi to suzbio, "Danisko" je koristio "kremodan 1101 LF ice pro", jedan od svojih emulgatora i stabilizatora sladoleda koji, sem što daje bolji ukus, pomaže i da sladoled zadrži svoju glatkoću tokom skladištenja i distribucije.
Još nekoliko kompanija je već pokušalo da udje u ovaj sektor. Tako je prošle godine "Unilever" u Francuskoj lansirao sojin sladoled pod markom Carte D'or, dok je "Ingman Glas" izneo na tržište Finske sladoled Tofulin.
Kristensen ističe da je teško prognozirati kakav će uspeh na tržištu postići sojin sladoled, ali je podsetio da se u ostalim prehrambenim kategorijama, kao što su napici od soje, beleži veliki rast.
Analitičarska konsultantska firma "Prosoj" je vrednost evropskog tržišta proizvoda bez mesa i od soje u 2006. procenila na 1,2 milijarde evra, što je povećanje od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.
(Tanjug)