Da li vam se desilo da ponovo pritisnete dugme za pozivanje lifta ili zatvaranje vrata, iako je već uključeno? Prema mišljenju psihologa, to nije samo znak nestrpljenja, već je povezano sa prirodnom potrebom da osetimo da imamo kontrolu nad situacijom.
Iako ponovljeno pritiskanje dugmeta uglavnom ništa ne menja, može da stvori utisak da čekanje traje kraće. Na prvi pogled, deluje kao ponašanje osobe koja ne može da podnese ni nekoliko sekundi čekanja. Ipak, ova pojava ima svoje ime i proučava se već decenijama.
Šta je iluzija kontrole?
Psihološkinja Elen Langer još je 1975. godine opisala fenomen poznat kao "iluzija kontrole". Reč je o sklonosti ljudi da veruju da mogu da utiču na događaje koji zapravo ne zavise od njih.
U jednom eksperimentu, učesnici su kupovali lutrijske listiće. Oni koji su sami birali svoj listić, smatrali su ga vrednijim od onih koji su ga dobili nasumično, iako su svi imali jednake šanse za dobitak.
Prema objašnjenju Elen Langer, kada nešto preduzmemo, makar to bila sasvim mala radnja, stvaramo osećaj da situaciju držimo pod kontrolom. To nam daje veću sigurnost i umanjuje osećaj bespomoćnosti.
Zašto dugme ponekad ne radi?
U pojedinim zgradama, dugme za zatvaranje vrata lifta možda uopšte nije aktivno za korisnike. Zbog bezbednosnih pravila i pristupačnosti, vrata moraju da ostanu otvorena određeno vreme kako bi osobe sa invaliditetom ili one koje koriste štake mogle bezbedno da uđu.
Slično može da bude i sa pojedinim dugmadima na pešačkim prelazima ili termostatima u poslovnim zgradama. Čak i kada je njihov uticaj ograničen, ljudima pružaju osećaj da rade nešto kako bi promenili situaciju.
Zašto čekanje deluje kraće?
Dejvid Majster, stručnjak za upravljanje vremenom, objasnio je da vreme ispunjeno nekom radnjom prolazi brže od vremena tokom kojeg samo stojimo i čekamo.
Za primer, naveo je hotel koji je dobijao veliki broj žalbi zbog sporih liftova. Umesto da zameni liftove, uprava je postavila ogledala u holu. Ljudi su počeli da obraćaju pažnju na svoj izgled umesto da broje sekunde, pa su žalbe gotovo nestale.
Sličan rezultat primećen je i u jednoj ambulanti. Prisustvo medicinske sestre koja je odmah primala pacijente nije skratilo vreme čekanja na lekara, ali su pacijenti imali utisak da čekaju kraće jer je proces već započeo.
Isto ponašanje primećujemo kada više puta pritiskamo dugme na daljinskom upravljaču, neprestano proveravamo gde se nalazi pošiljka koju čekamo ili stalno osvežavamo internet stranicu. Znamo da ti postupci neće ubrzati događaj, ali nam daju osećaj da ipak nešto preduzimamo.
Prema Elen Langer, uglavnom nema razloga za zabrinutost. Takve male radnje nikome ne nanose štetu, a mogu da ublaže osećaj bespomoćnosti i učine čekanje podnošljivijim.
Vrata lifta će se otvoriti ili zatvoriti kada za to dođe vreme. Razlika je samo u tome što nam nekoliko dodatnih pritisaka na dugme pomaže da osetimo da tih nekoliko sekundi prolazi lakše.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)