Rumuni su od priče o Vladu Cepešu Drakuli, surovom vladaru koji je protivnike nabijao na kolac, naparavili zlatnu koku. Na njemu najviše danas zaradjuju turističke agencije podgrevajući priču o najpoznatijem grofu vampiru u Evropi.
Rumuni su od priče o Vladu Cepešu Drakuli, surovom vladaru koji je protivnike nabijao na kolac, naparavili zlatnu koku. Na njemu najviše danas zaradjuju turističke agencije podgrevajući priču o najpoznatijem grofu vampiru u Evropi.
Od Beograda do Sigošoare, rodnog mesta grofa Drakule, vazdušnom linijom ima 365 kilometara, autobusom se stiže za petnaestak sati. Ovaj srednjevekovni grad je pod zaštitom UNESCO. Tamo vas čeka kula sa satom i skroman Istorijski muzej. Ulaznica vredi za tri postavke, izmedju ostalog i za jednu prostoriju u kojoj su sprave za mučenje.
Tipična filmska priča o grofu Drakuli, po romanu Brama Stokera iz 1897. godine jednostavna je i naivna: časovnik otkucava ponoć, podiže se poklopac mrtvačkog sanduka, izlazi grof Drakula. Ogrnut tamnim plaštom, hitrim koracima izlazi iz svog transilvanijskog dvorca i kreće u noć...Od Beograda do Sigošoare, rodnog mesta grofa Drakule, vazdušnom linijom ima 365 kilometara, autobusom se stiže za petnaestak sati. Ovaj srednjevekovni grad je pod zaštitom UNESCO. Tamo vas čeka kula sa satom i skroman Istorijski muzej. Ulaznica vredi za tri postavke, izmedju ostalog i za jednu prostoriju u kojoj su sprave za mučenje.
Na osnovu te priče agencije dovlače putnike u Bistricu, transilvanijski grad u koji je Stoker smestio radnju romana "Drakula". Smeštaj je u hotelu Coroana de Aur u kome je odseo junak romana Džonatan Harker. Večera u Drakulinom tobožnjem dvoru. Poseta navodnom Drakulinom grobu.
Zamak Bran, u kojem je možda boravio vlaški vojvoda Vlad Cepeš poznatiji kao Drakula, na obroncima rumunskih Karpata, oko 200 kilometara severno od Bukurešta, izbio je na drugo mesto najskupljih imanja na svetu na listi američkog magazina Forbes. Vrednost gradjevine i okolnih livada i šuma procenjena je na 140.000.000 dolara.
(Beta)