Loše spavanje može da bude uzrok visokog pritiska kod adolescenata, tvrde naučnici. Tinejdžeri koji spavaju manje od šest i po sati izloženi su dvostruko većem riziku od hipertenzije od svojih vršnjaka koji spavaju duže.
Loše spavanje može da bude uzrok visokog pritiska kod adolescenata, tvrde naučnici. Tinejdžeri koji spavaju manje od šest i po sati izloženi su dvostruko većem riziku od hipertenzije od svojih vršnjaka koji spavaju duže.
Još su više ugrožerni adolescenti koji imaju probleme sa snom - teško zaspe, bude se više puta tokom noći ili suviše rano ujutru. Kod njih je rizik od hipertenzije veći čak tri puta nego kod vršnjaka koji nemaju te probleme.
Proučavajući navike u vezi sa spavanjem 238 dece, starosti od 13 do 16 godina, medju koijima je 14 odsto imalo povišen krvni pritisak ili tzv. pritisak na granici, klivlendski stručnjaci su ustanovili da ona u principu nedovoljno spavaju - prosek sna je bio 7,7 sati, a u tom uzrastu trebalo bi da bude devet sati.
Kod oko 16 odsto ispitanika konstatovana je slaba efikasnost sna, dok je 11 odsto tokom noći spavalo manje od šest i po sati, što, kako ocenjuju stručnjaci, može da ima veliki negativan uticaj na zdravlje.
"Deo problema je u 'tehnološkoj invaziji' na spavaće sobe", ističe dr Suzan Redlajn, aludirajući na komjutere, mobilne telefone i muzičke uredjaje.
"Ima dece koja tokom cele noći šalju poruke preko mobilnog ili slušaju muziku, a rano ujutru kreću u školu", kaže doktor.
Roditelji bi trebalo da stvore optimalne uslove za spavanje dece - da uvedu ustaljeno vreme odlaska u krevet i ustajanja i to u sobama koje su tihe i mračne, savetuju stručnjaci.
Znaci da dete ne spava dovoljno, ili spava loše, su sledeći: ne uspeva da zaspi tokom 30 minuta pošto legne; svake noći se više puta budi ili ostaje budno u dužim periodima; sanjivo je tokom dana ili ima probleme da se koncentriše u školi ili pri nekom poslu.
(Tanjug/Rojters)
Još su više ugrožerni adolescenti koji imaju probleme sa snom - teško zaspe, bude se više puta tokom noći ili suviše rano ujutru. Kod njih je rizik od hipertenzije veći čak tri puta nego kod vršnjaka koji nemaju te probleme.
Proučavajući navike u vezi sa spavanjem 238 dece, starosti od 13 do 16 godina, medju koijima je 14 odsto imalo povišen krvni pritisak ili tzv. pritisak na granici, klivlendski stručnjaci su ustanovili da ona u principu nedovoljno spavaju - prosek sna je bio 7,7 sati, a u tom uzrastu trebalo bi da bude devet sati.
Kod oko 16 odsto ispitanika konstatovana je slaba efikasnost sna, dok je 11 odsto tokom noći spavalo manje od šest i po sati, što, kako ocenjuju stručnjaci, može da ima veliki negativan uticaj na zdravlje.
"Deo problema je u 'tehnološkoj invaziji' na spavaće sobe", ističe dr Suzan Redlajn, aludirajući na komjutere, mobilne telefone i muzičke uredjaje.
"Ima dece koja tokom cele noći šalju poruke preko mobilnog ili slušaju muziku, a rano ujutru kreću u školu", kaže doktor.
Roditelji bi trebalo da stvore optimalne uslove za spavanje dece - da uvedu ustaljeno vreme odlaska u krevet i ustajanja i to u sobama koje su tihe i mračne, savetuju stručnjaci.
Znaci da dete ne spava dovoljno, ili spava loše, su sledeći: ne uspeva da zaspi tokom 30 minuta pošto legne; svake noći se više puta budi ili ostaje budno u dužim periodima; sanjivo je tokom dana ili ima probleme da se koncentriše u školi ili pri nekom poslu.
(Tanjug/Rojters)