Noćenje u hotelu sa četiri zvezdice u Beogradu turista će u proseku platiti 95 evra. Za smeštaj u hotelu iste kategorije u Budimpešti izdvojiće oko 90 evra, ali će ga za taj novac domaćin nagraditi barem turističkim razgledanjem grada.
Beogradski hoteli, zbog malog broja gostiju i ograničene konkurencije, još nisu spremni da organizatorima putovanja ponude niže cene za grupne posete. Zbog toga su paket aranžmani, koji uključuju prevoz i smeštaj, skupi u odnosu na kvalitet koji pružaju i nekonkurentni sličnim destinacijama u Evropi, pišu "Novosti".
"Problem je što naši hoteli poslednjih sedam-osam godina ne premašuju ni 40 odsto popunjenosti", priča za "Novosti" Njegomir Kilibarda, predsednik skupštine Udruženja hotelijera irestoratera "Hores".
"Cela zemlja, pa i Beograd kao destinacija slabo je promovisana u svetu, i zbog toga nam dolazi sve manje gostiju. Fale nam atraktivni vikend aranžmani, obilasci grada, ali i osvetljeni putokazi koji će turiste uputiti na smeštaj."
Studija "Strategija razvoja turizma" Instituta ekonomskih nauka u Beogradu pokazuje da Beč i Budimpešta imaju nešto više cene smeštaja, dok je noćenje u hotelima u Bratislavi, Bukureštu, Sofiji, Vrašavi slično beogradskim cenama.
Međutim, kada se uporede cene noćenja u hotelskom lancu "Holidej in", računica pokazuje da će "najpaprenije" biti turistima u Beču i Beogradu. Za noćenje sa doručkom u srpskoj i austrijskoj prestonici platiće 130 evra. Ista usluga u Sofiji koštaće ga 94, a u Budimpešti 79 evra. Neki hotelijeri, objašnjavaju stručnjaci, radije će zadržati visoke cene i popuniti svega 30 odsto soba, nego što će izdvajati novac za popravke i pranje posteljine usled velikog broja gaostiju.
"Ja se sa takvom ocenom ne bih složio", kaže Kilibarda. "Svim hotelima je u interesu da su stalno puni jer zbog toga i postoje. Više gostiju omogućava da smanjimo cene smeštaja, uvedemo popuste na grupne posete, organizujemo izlete i obilaske. Kada objekat stalno beleži popunjenost soba veću od 60 odsto, dobija mogućnost da se rekonstruiše i pređe u višu kategoriju, što je dobro i za grad."
Poslednjih meseci Beograd beleži konstantan pad broja stranih turista. Od prestonica u okruženju jedino je Sofija imala manje inostranih gostiju. Značajna prednost gradova "u komšiluku" je što se hoteli iz Beča, Budimpešte, Bukurešta nalaze u ponudi internacionalnih rezervacionih sistema.
Osim brzine i lakoće, turisti tako dobijaju i niže cene smeštaja, posebno u slučaju specijalnih ponuda i paketa. Pored bolje zastupljenosti na Internetu, prestonički hoteli, savetuju stručnjaci, trebalo bi da se nađu i u brošurama Turističke organizacije Beograda. TOB bi tako u narednom periodu bio transformisan u destinacijsku menadžment organizaciju.
Studija Instituta ekonomskih nauka u Beogradu ukazala je i na nedovoljan broj hotela sa tri i četiri zvezdice u centru prestonice, namenjenih gostima koji ovde dolaze na odmor. Osim toga, strani turisti zameraju što u većini hotelskih soba nemaju pristup internetu, što su meniji u pojedinim hotelima samo na srpskom, a zaposleni ne govore strane jezike.
(MONDO)
"Problem je što naši hoteli poslednjih sedam-osam godina ne premašuju ni 40 odsto popunjenosti", priča za "Novosti" Njegomir Kilibarda, predsednik skupštine Udruženja hotelijera irestoratera "Hores".
"Cela zemlja, pa i Beograd kao destinacija slabo je promovisana u svetu, i zbog toga nam dolazi sve manje gostiju. Fale nam atraktivni vikend aranžmani, obilasci grada, ali i osvetljeni putokazi koji će turiste uputiti na smeštaj."
Studija "Strategija razvoja turizma" Instituta ekonomskih nauka u Beogradu pokazuje da Beč i Budimpešta imaju nešto više cene smeštaja, dok je noćenje u hotelima u Bratislavi, Bukureštu, Sofiji, Vrašavi slično beogradskim cenama.
Međutim, kada se uporede cene noćenja u hotelskom lancu "Holidej in", računica pokazuje da će "najpaprenije" biti turistima u Beču i Beogradu. Za noćenje sa doručkom u srpskoj i austrijskoj prestonici platiće 130 evra. Ista usluga u Sofiji koštaće ga 94, a u Budimpešti 79 evra. Neki hotelijeri, objašnjavaju stručnjaci, radije će zadržati visoke cene i popuniti svega 30 odsto soba, nego što će izdvajati novac za popravke i pranje posteljine usled velikog broja gaostiju.
"Ja se sa takvom ocenom ne bih složio", kaže Kilibarda. "Svim hotelima je u interesu da su stalno puni jer zbog toga i postoje. Više gostiju omogućava da smanjimo cene smeštaja, uvedemo popuste na grupne posete, organizujemo izlete i obilaske. Kada objekat stalno beleži popunjenost soba veću od 60 odsto, dobija mogućnost da se rekonstruiše i pređe u višu kategoriju, što je dobro i za grad."
Poslednjih meseci Beograd beleži konstantan pad broja stranih turista. Od prestonica u okruženju jedino je Sofija imala manje inostranih gostiju. Značajna prednost gradova "u komšiluku" je što se hoteli iz Beča, Budimpešte, Bukurešta nalaze u ponudi internacionalnih rezervacionih sistema.
Osim brzine i lakoće, turisti tako dobijaju i niže cene smeštaja, posebno u slučaju specijalnih ponuda i paketa. Pored bolje zastupljenosti na Internetu, prestonički hoteli, savetuju stručnjaci, trebalo bi da se nađu i u brošurama Turističke organizacije Beograda. TOB bi tako u narednom periodu bio transformisan u destinacijsku menadžment organizaciju.
Studija Instituta ekonomskih nauka u Beogradu ukazala je i na nedovoljan broj hotela sa tri i četiri zvezdice u centru prestonice, namenjenih gostima koji ovde dolaze na odmor. Osim toga, strani turisti zameraju što u većini hotelskih soba nemaju pristup internetu, što su meniji u pojedinim hotelima samo na srpskom, a zaposleni ne govore strane jezike.
(MONDO)