Turisti koji su se ovih dana zadesili u Crnoj Gori na teritoriji poluostrva Luštica, nisu imali prilike da se brčkaju u Jadranu. Naime, već nekoliko dana morem plutaju masne prljavožute mrlje koje nadležni objašnjavaju pojavom takozvanog "cvetanja mora".
Turisti koji su se ovih dana zadesili u Crnoj Gori na teritoriji poluostrva Luštica, nisu imali prilike da se brčkaju u Jadranskom moru. Naime, već nekoliko dana morem unutar zaliva, ali i akvatorijem na ulazu u Boku, plutaju masne prljavožute mrlje koje nadležni objašnjavaju pojavom takozvanog "cvetanja mora".
Povodom tog problema sastali su se u nedelju uveče u Radovićima, čelnici tri tivatske i hercegnovske mesne zajednice na teritoriji poluostrva Luštica,
"Ja u mojih 50 i kusur godina života ovakvo nešto još nisam video. Cvetanje mora drugačije izgleda. Kupači su zbunjeni pitaju nas za savet, smatram da je krajnje vreme da nadležni državni organi reaguju na ovu pojavi koja ugrožava ionako ne baš sjajnu turističku sezonu, da ne ispadne kasnije da je za sve kriv neki ’riblji grip'", kaže za "Vijesti" Tonko Petrović iz Krašića.
On je dodao da su Krašićani bezuspešno pokušali da uklone prljavo-masnu žutu materiju iz akavatorijuma kupališta.
On se založio da "ako ima indicija da su fekalije inicijator ovog zagađenja", inspekcije pregledaju sve zvanične, ali i divlje kanalizacione ispuste u more na ovom području i da se stanje što brže sanira.
Iako je proteklih dana sa zvaničnih adresa u Crnoj Gori stizalo objašnjenje da je uzrok ove nesvakidašnje pojave prirodni fenomen "cvetanja mora", stručnjak upućen u analize koje su izvršene u Institutu za biologiju mora "Vijestima" je rekao da je zapravo reč o fenomenu, odnosno pojavi pod nazivom "muciladjin" (mucilage).
"Muciladjin" ili fenomen "prljavog mora" kako se zvao u prošlosti, uzrokuju vrste fitoplanktona koje obično ispod morske površine, a ponekad i na samoj površini, formiraju velike "oblake" želatinozne mase.
Uzrok ove pojave, koja je do sada najviše pogađala severni Jadran još nije definitivno utvrđen, a najvjerovatnije je to pojava velike količina nutrijenata - hranljivih soli, odnosno izlivanja kanalizacije u more u ovom slučaju, kombinovane sa pogodnom temperaturom, salinitetom i smanjenim strujanjem morske vode uz prisustvo određenih vrsta fitoplanktona koje u takvim okolnostima proizvode želatinoznu materiju.
(MONDO)
Povodom tog problema sastali su se u nedelju uveče u Radovićima, čelnici tri tivatske i hercegnovske mesne zajednice na teritoriji poluostrva Luštica,
"Ja u mojih 50 i kusur godina života ovakvo nešto još nisam video. Cvetanje mora drugačije izgleda. Kupači su zbunjeni pitaju nas za savet, smatram da je krajnje vreme da nadležni državni organi reaguju na ovu pojavi koja ugrožava ionako ne baš sjajnu turističku sezonu, da ne ispadne kasnije da je za sve kriv neki ’riblji grip'", kaže za "Vijesti" Tonko Petrović iz Krašića.
On je dodao da su Krašićani bezuspešno pokušali da uklone prljavo-masnu žutu materiju iz akavatorijuma kupališta.
"Muciladjin" ili fenomen "prljavog mora"
"Sedam dana ovo traje. Građani su ogorčeni, turisti razočarani i nezadovoljni, očekujemo reakciju nadležnih, a dobili smo samo neke šture informacije", kaže Čelnik MZ Krtoli Zoran Barbić.On se založio da "ako ima indicija da su fekalije inicijator ovog zagađenja", inspekcije pregledaju sve zvanične, ali i divlje kanalizacione ispuste u more na ovom području i da se stanje što brže sanira.
Iako je proteklih dana sa zvaničnih adresa u Crnoj Gori stizalo objašnjenje da je uzrok ove nesvakidašnje pojave prirodni fenomen "cvetanja mora", stručnjak upućen u analize koje su izvršene u Institutu za biologiju mora "Vijestima" je rekao da je zapravo reč o fenomenu, odnosno pojavi pod nazivom "muciladjin" (mucilage).
"Muciladjin" ili fenomen "prljavog mora" kako se zvao u prošlosti, uzrokuju vrste fitoplanktona koje obično ispod morske površine, a ponekad i na samoj površini, formiraju velike "oblake" želatinozne mase.
Uzrok ove pojave, koja je do sada najviše pogađala severni Jadran još nije definitivno utvrđen, a najvjerovatnije je to pojava velike količina nutrijenata - hranljivih soli, odnosno izlivanja kanalizacije u more u ovom slučaju, kombinovane sa pogodnom temperaturom, salinitetom i smanjenim strujanjem morske vode uz prisustvo određenih vrsta fitoplanktona koje u takvim okolnostima proizvode želatinoznu materiju.
(MONDO)