Ako želite da pobegnete od gradske vreve, uživate u prirodi, šetnjama i tradicionalnoj srpskoj hrani, pravite ajvar i džem, pomažete u seoskim poslovima... onda je idealno mesto za vas (S)latkovac.
Etno selo Latkovac, ili kako ga od milja zovu gosti - Slatkovac, izniklo je na više od dva veka starom ognjištu predaka porodice Knežević. Pre dve decenije napušten zaseok Kavrići, danas je kulturno-turistički centar koji je tokom čitave godine otvoren za mnogobrojne goste.
Latkovac se nalazi u severozapadnom delu opštine Aleksandrovac. Selo je udaljeno 220 km od Beograda i smešteno je u podnožju planina Kopaonik, Goč i Željin na nadmorskoj visini od 430 metara. Smeštajne kapacitetei sela čini 25 lažajeva, restoran, biblioteka i etno dućan raspoređeni u četiri kuće koje čine zaseok. Pored bogate istorije, selo je specifično po predivnoj okolini i netaknutoj prirodi.
U (S)latkovac najviše dolaze ljudi između 25 i 35 godina starosti, umetnici, ljudi koji vole prirodu, porodice sa decom. Najčešće dolaze na produženi vikend, dok leti ostaju i po sedan i 10 dana.
"Slatkovac nije obično selo.On nosi onu divnu emociju iz detinjstva kada ste jedva čekali da odete na selo gde vas sa osmehom dočekuju, ušuškani ste dok brinu o vama, dani vam prolete", kaže direktorka Etno sela Sanja Knežević i dodaje da je selo dobro i za one koji žele pasivan, ali i za one druge koje vole aktivan odmor i naravno za one koji vole dobru tradicionalnu hranu.
"Naš zaseok ima 25 ležajeva i 30 mesta u restoranu što je sasvim dovoljno da sačuvamo mir i seosku idilu.Turisti nam dolaze tokom cele godine, najviše ih je tokom leta, ali pošto je i oktobar topao i ovih dana je gužva", kaže Knežević i ističe da u selu ima gostiju i zimi - za Novi godinu, Božić i tokom zimskog raspusta.
"Svake godine organizujemo doček Nove godine u našem restoranu. Te večeri se sluša starogradska muzika, ali organizujemo i karaoke što je gostima posebno drago. Za Božić je poseban doživljaj jer dolaze ljudi iz velikih gradova koji se nisu susretali sa starim seoski običajima, pa se trudimo da im pokažemo sve običaje, ali i da učestvuju u sečenju badnjaka, unošenju u kuću, da rade sve ono što radi položajnik... Deci je posebno zanimljivo", priča Sanja.
Mestašce je idealno za one koji vole da pešaće jer ima mnogo pešečkih staza, ali i za ribolovce jer je u blizini jezero, a i reka Rasina.
"Naši gosti mogu da beru kupine, maline, sakupljaju šljive, pečurke, da pomažu na kazanu da gde se peče rakija. Takođe, imamo lepu saradnju sa najboljim proizvođačima vina iz Aleksandrovca, pa gosti mogu da beru grožđe, ali i da učestvuju u procesu pravljenja ovog piča", ističe direktorka etno sela.
U ovaj zaseok pokraj Aleksandrovca se dolazi i zbog Festival klasične muzike, kao i zbog edukacije koja se organizuje za studente muzičkih akademija. Učesnici i gosti sela bili su Egon Mihajlović, Marija Jonas, Mladen Jagušt i mnogi drugi eminentni umetnici.
Ono na šta su u Slatkovcu veoma ponosni je organizovano kuvanje pekmeza, slatkog, ali je, kako kaže Knežević, najzanimljiviji "ajvar party."
"Poslednjih godinu, dve ne moramo ni da istaknemo tablu da organizujemo pravljenje ajvara, jer ljudi već znaju i dolaze. Inače, to je izuzetno zabavano jer to nije samo pečenje, ljuštenje paprike, nego se ljudi šale, đuska se uz dobru muziku. Kada krenu kući, gosti dobiju po teglu ajvara u čijem su pravljenju učestvovali."
Osim spremanja zimnice, rada na poljima, u Slatkovcu možete naučiti, ili bar pokušati, da naučite stare zanate, ali i da učestvujete u slikarskim radionicama, izradi grnčarskih predmeta.
U ovom seocetu trude se i da podignu svest mladih o značaju zaštite životne sredine, pa se organizuju i ekološki kampovi.
"Osim edukativnog dela koji podrazumeva predavanja o zaštiti životne sredine, organizujemo i konkretne akcije kao što su postavljanje putokaza za šetnju u Latkovcu, čišćenje reke, postavljanje kanti za smeće", kaže Knežević.