Vitamin C bi, ipak, mogao da bude koristan u lečenju raka, ukazuju rezultati istraživanja obavljenog na američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, digestivne i bubrežne bolesti.
Vitamin C bi, ipak, mogao da bude koristan u lečenju raka, ukazuju rezultati istraživanja obavljenog na američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, digestivne i bubrežne bolesti.
Ideju da bi ovaj vitamin, odnosno askorbinska kiselina, mogao da se koristi u lečenju raka lansirao je sedamdesetih godina prošlog veka američki naučnik Lajnus Pauling, koji je 1954. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju, podseća Rojters.
Ova kontroverzna ideja nije izdržala test nekih kasnijih istraživanja u kojima su ispitanici C vitamin dobijali oralno.
U najnovijoj studiji, obavljenoj na miševima, C vitamin je davan intravenozno, čime je postignuto da se u organizmu nađe u znatno većoj koncentraciji.
Američki istraživači su miševima implantirali tri vrste ćelija agresivnih tumora - jajnika, pankreasa i glioblastoma (tumora mozga). Kod miševa koji su potom dobijali injekcije visoko koncentrovanog C vitamina registrovan je upola manji rast tumora nego kod životinja kojima vitamin nije ubrizgavan.
Vođa istraživačkog tima dr Mark Levin iz toga zaključuje da askorbinska kiselina obećava kao mogući lek za neke vrste raka.
Smatra se da se povoljno dejstvo C vitamina ostvaruje tako što on podstiče proizvodnju hidrogen peroksida, koji uništava kancerozne ćelije, pri čemu izgleda ne šteti zdravim, iako se još ne zna zašto.
Nedavna klinička studija obavljena u Kanadi pokazala je da se visoke doze C vitamina, kakve su primenjivane u američkom istraživanju, mogu davati i ljudima uz minimalne negativne propratne efekte.
Dr Levin ističe da je njegov tim uskoro planira otpočinjanje istraživanja efikasnosti C vitamina u tretiranju raka kod ljudi.
(Tanjug)
Ideju da bi ovaj vitamin, odnosno askorbinska kiselina, mogao da se koristi u lečenju raka lansirao je sedamdesetih godina prošlog veka američki naučnik Lajnus Pauling, koji je 1954. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju, podseća Rojters.
Ova kontroverzna ideja nije izdržala test nekih kasnijih istraživanja u kojima su ispitanici C vitamin dobijali oralno.
U najnovijoj studiji, obavljenoj na miševima, C vitamin je davan intravenozno, čime je postignuto da se u organizmu nađe u znatno većoj koncentraciji.
Američki istraživači su miševima implantirali tri vrste ćelija agresivnih tumora - jajnika, pankreasa i glioblastoma (tumora mozga). Kod miševa koji su potom dobijali injekcije visoko koncentrovanog C vitamina registrovan je upola manji rast tumora nego kod životinja kojima vitamin nije ubrizgavan.
Vođa istraživačkog tima dr Mark Levin iz toga zaključuje da askorbinska kiselina obećava kao mogući lek za neke vrste raka.
Smatra se da se povoljno dejstvo C vitamina ostvaruje tako što on podstiče proizvodnju hidrogen peroksida, koji uništava kancerozne ćelije, pri čemu izgleda ne šteti zdravim, iako se još ne zna zašto.
Nedavna klinička studija obavljena u Kanadi pokazala je da se visoke doze C vitamina, kakve su primenjivane u američkom istraživanju, mogu davati i ljudima uz minimalne negativne propratne efekte.
Dr Levin ističe da je njegov tim uskoro planira otpočinjanje istraživanja efikasnosti C vitamina u tretiranju raka kod ljudi.
(Tanjug)