Pre tačno 50 godina u Švedskoj je konstruisan i prvi put u ljudsko telo implantiran pejsmejker. Ideja o veštačkoj primeni električne struje u srcu nastala je ranije, tridesetih godina prošlog veka
Pre tačno 50 godina u Švedskoj je konstruisan i prvi put u ljudsko telo implantiran pejsmejker. Ideja o veštačkoj primeni električne struje u srcu nastala je ranije, tridesetih godina prošlog veka, ali je tek izum tranzistora, mikoročipova i litijumskih baterija omogućio primenu dovoljno malog aparata sa pulsirajućim oblikom elektriciteta, kakav je prirodni srčani elektricitet.
Prvi aparat sposoban da produkuje elektricitet i prenosi ga na ljudsko telo napravio je Hajman (Hayman) 1932. godine.
Taj prvi spoljni pejsmejker bio je velika kabasta kutija, tako da je morao da bude postavljen na sto pored bolesnika. Korišćen je uglavnom na eksperimentalnim životinjama i nikada nije klinički primenjivan kod ljudi.
Danas se u svetu godišnje ugradi oko 1,5 milion svih tipova pejsmejkera, a u Srbiji 3.500 do 4.000. što nas stavlja u red sa Slovačkom, Madjarskom, Velikom Britanijom, Poljskom, Grčkom i Italijom, gde se ugradi od 500 do 700 pejsmejkera na milion stanovnika.
U Srbiji je prvi pejsmejker sa jednom elektrodom ugradjen 1965. godine.
"Kada pacijent dodje u Pejsmejker centar datum operacije se zakazuje u roku od mesec dana, dok se hitni pacijenti odmah operišu. Ugradnju pejsmejkera pokriva zdravstveno osiguranje. Pacijenti plaćaju participaciju, koja je pet odsto od vrednosti ugradjenog materijala", rekao je lekar u Pejsmejker centru Srdjan Raspopović.
U Pejsmejker centru je zaposleno devet lekara, a dnevno se obavi šest do osam hirurških intervencija. Pacijenti uglavnom ostaju jedan dan u bolnici. "Ugradnja pejsmejkera zahteva praćenje i kontrolu. Na osnovu parametara se utvrdjuje kada 'bateriju' treba zameniti. Njen vek trajanja je od sedam do 10 godina", objasnio je on.
Pacijenti posle ugradnje pejsmejkera žive normalno i smeju da upotrebljavaju električne aparate poput šporeta, usisivača i mikrotalasne rerne, dok im se savetuje da mobilni telefon drže sa suprotne strane od one na kojoj je ugradjen pejsmejker. Oni mogu da odlaze i na snimanje rentgenom i ultrazvukom, ali ne i na magnetnu rezonancu.
Osobe kojima je ugradjen pejsmejker dobijaju identifikacione kartice, koje su identične svuda u Evropi a koje im omogućuju da na aerodromima ne moraju da prolaze kroz detektor za metal.
izložba srčanih pejsmejkera koja će trajati do kraja septembra. Izložbu su povodom 50 godina od pronalaska pejsmejkera organizovali predstavnici SANU i lekari Pejsmejker centra "Dr Milan Bane
Djordjević" Kliničkog centra Srbije.
Na izložbi će biti prikazani svi tipovi pejsmejkera koji se sada koriste, kao i najstariji modeli koji su korišćeni šezdesetih godina prošlog veka.
Izložba će trajati mesec dana i biće praćena "popularnim, a ne stručnim predavanjima" dostupnim široj javnosti. Otvaranje izložbe je u sredu u 19 časova, a ulaz je besplatan.
(agencije/MONDO)
Prvi aparat sposoban da produkuje elektricitet i prenosi ga na ljudsko telo napravio je Hajman (Hayman) 1932. godine.
Taj prvi spoljni pejsmejker bio je velika kabasta kutija, tako da je morao da bude postavljen na sto pored bolesnika. Korišćen je uglavnom na eksperimentalnim životinjama i nikada nije klinički primenjivan kod ljudi.
Danas se u svetu godišnje ugradi oko 1,5 milion svih tipova pejsmejkera, a u Srbiji 3.500 do 4.000. što nas stavlja u red sa Slovačkom, Madjarskom, Velikom Britanijom, Poljskom, Grčkom i Italijom, gde se ugradi od 500 do 700 pejsmejkera na milion stanovnika.
U Srbiji je prvi pejsmejker sa jednom elektrodom ugradjen 1965. godine.
Ugradnju pokriva zdravstveno osiguranje
U Kliničkom centru Srbije godišnje se ugradi 1.300 srčanih pejsmejkera što Pejsmejker centar "Dr Milan Bane Djordjević" svrstava u najveći pojedinačni centar te vrste u Evropi. Posle 2001. godine ukinute su liste čekanja, a ugradnju pokriva Republički zavod za zdravstvenu zaštitu."Kada pacijent dodje u Pejsmejker centar datum operacije se zakazuje u roku od mesec dana, dok se hitni pacijenti odmah operišu. Ugradnju pejsmejkera pokriva zdravstveno osiguranje. Pacijenti plaćaju participaciju, koja je pet odsto od vrednosti ugradjenog materijala", rekao je lekar u Pejsmejker centru Srdjan Raspopović.
U Pejsmejker centru je zaposleno devet lekara, a dnevno se obavi šest do osam hirurških intervencija. Pacijenti uglavnom ostaju jedan dan u bolnici. "Ugradnja pejsmejkera zahteva praćenje i kontrolu. Na osnovu parametara se utvrdjuje kada 'bateriju' treba zameniti. Njen vek trajanja je od sedam do 10 godina", objasnio je on.
Pacijenti posle ugradnje pejsmejkera žive normalno i smeju da upotrebljavaju električne aparate poput šporeta, usisivača i mikrotalasne rerne, dok im se savetuje da mobilni telefon drže sa suprotne strane od one na kojoj je ugradjen pejsmejker. Oni mogu da odlaze i na snimanje rentgenom i ultrazvukom, ali ne i na magnetnu rezonancu.
Osobe kojima je ugradjen pejsmejker dobijaju identifikacione kartice, koje su identične svuda u Evropi a koje im omogućuju da na aerodromima ne moraju da prolaze kroz detektor za metal.
Izložba u SANU
U galeriji nauke i tehnike Srpske nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu 27. avgusta biće otvorenaizložba srčanih pejsmejkera koja će trajati do kraja septembra. Izložbu su povodom 50 godina od pronalaska pejsmejkera organizovali predstavnici SANU i lekari Pejsmejker centra "Dr Milan Bane
Djordjević" Kliničkog centra Srbije.
Na izložbi će biti prikazani svi tipovi pejsmejkera koji se sada koriste, kao i najstariji modeli koji su korišćeni šezdesetih godina prošlog veka.
Izložba će trajati mesec dana i biće praćena "popularnim, a ne stručnim predavanjima" dostupnim široj javnosti. Otvaranje izložbe je u sredu u 19 časova, a ulaz je besplatan.
(agencije/MONDO)