Zašto ne bi trebalo da verujete svemu što pročitate... Istina o detoksikaciji, glutenu, sirovoj hrani i "supernamirnicama".
Moderne dijete i trendi programi detoksikacije ne mogu izleciti bolesti, niti vam obezbediti savršeno zdravlje. Naše telo prosto ne funkcioniše tako. Evo šta o savremenim trendovima u ishrani kaže nauka.
"Za razliku od mnogih koji dele svoje savete o 'cistoj ishrani' i predstavljaju se kao 'velnes gurui', želela bih da na samom pocetku skrenem pažnju na svoje obrazovanje.
Ja nisam samo još jedna u nizu blogerki koja vam nudi plan ishrane kojim cete transformisati svoje telo, ili neki carban lek, naorižana tanjirom divno dekorisane hrane i odlicnom marketinškom strategijom.
Ja sam biohemicar i registrovani nutricionista", kaže Piksi Tarner, koja je odlucila da kaže istinu o popularnim dijetama i navodno zdravoj ishrani, ali sa naucnog stanovišta.
"Donedavno, i ja sam verovala svemu što nam se danas servira, izbacivala iz ishrane odredene namirnice, verovala da mi je potrebna 'superhrana' da bih bila zdrava, primenjivala vegansku dijetu, koju su mi preporucivali 'strucnjaci'", priznaje iskreno Tarnerova za "Dejli mejl".
"Ali, kad sam odlucila da sve te savete i filozofije o ishrani uporedim sa naucnim cinjenicama, videla sam da ništa od toga nema smisla. Zbog toga sam odlucila da 'izazovem' najpopularnije trendove u ishrani i suocim ih sa naucnim dokazima. Istina je da moderne dijete i planovi detoksikacije ne mogu da vam donesu savršeno zdravlje, koliko god ih se vi posveceno pridržavali", upozorava ona.
Evo u koje mitove o ishrani ne bi trebalo da verujete:
Mit o detoksikaciji
Koliko puta ste culi ili procitali da vam je pred leto potrebna detoksikacija organizma? Ili posle praznika koje ste proveli uživajuci u hrani i lencarenju? Pristalice ove teorije "obecavaju" da ce vam cišcenje organizma prirodnim sokovima tokom nekoliko dana (ili nedelja) hidrirati organizam, ocistiti kožu i pomoci vam da skinete višak kilograma.
Procitajte: Nikako da smršate?
Ali, ishrana koja se zasniva samo na konzumiranju sokova i smutija ne pruža vam dovoljnu kolicinu vlakana, najcešce ima višak šecera i ni blizu dovoljno proteina.
U slucaju da ste pretežno na vocnim sokovima, manjak natrijuma može izazvati i vrtoglavice.
Ako pijete samo sokove i smutije od povrca, onda treba da znate da u njima nema ugljenih hidrata, tako da cete se osecati umorno, umesto da budete puni energije, kako ova dijeta "obecava".
Uz to, ovaj tip ishrane je skup (mnogo pomorandži je potrebno za samo jednu cašu soka od pomorandže), a i dugorocno gledano nece vam pomoci da usvojite zdrave životne navike.
Mit o glutenu
U poslednjih nekoliko godina, sve više ljudi izbegava gluten jer su na nekom blogu procitali da je to zdravo. I za njih, gluten je "štetocina" i ne donosi ništa dobro.
Ali, ukoliko ne patite od celijakije i niste alergicni na gluten, nema nikakvog razloga da ga izbegavate. A legitiman razlog za izbegavanje glutena ima oko pet odsto populacije, samo da znate.
Probleme sa varenjem mogu izazvati najrazlicitije stvari. Recimo, ako ste se naduli posle punog tanjira testenine, problem uopšte ne mora da bude u toj testenini. Možda ste se prejeli. Ili niste dobro sažvakali svaki zalogaj?
Bezglutenska ishrana nije zdravija od "obicne". Uz to, mnoge zamene za namirnice koje sadrže gluten imaju više šecera i masti nego "original", a bezglutenska ishrana smanjice i broj dobrih bakterija u crevima.
Kljuc opšteg zdravlja, pa i zdravlja organa za varenje je raznovrsna ishrana, što znaci da nema nikakve potrebe da izbegavate gluten ako vam to nije preporucio vaš lekar zbog nekog konkretnog zdravstvenog problema.
Ono što treba da znate je da hrana koja ne sadrži gluten nije zdravija od one koja ga sadrži. Dakle, osim ukoliko imate neki zdravstveni razlog da izbegavate gluten - celijakiju, na primer - nema potrebe da izbacujete gluten iz ishrane. Gluten je prisutan u mnogim namirnicama na bazi ugljenih hidrata - od kojih su neke nezdrave (keks, kolaci, pite, peciva...) Možda je to razlog zašto ima tako lošu reputaciju, ali sam po sebi, nije nezdrav.
Mit o superhrani
Uzmimo, recimo, kokosovo ulje, koje je proglašeno za još malo pa "cudotvorno". Pa, kokosovo ulje sadrži oko 85 odsto zasicenih masti. A ako uzmete u obzir da ishrana koja obiluje zasicenim mastima povecava rizik od kardiovaskularnih bolesti, jasno vam je da ova namirnica ne bi trebalo da se "reklamira" kao superhrana, zar ne?
Ako ga konzumirate umereno, kokosovo ulje nije ni dobro ni loše. Trebalo bi da ga tretirate kao puter otprilike, ok je da ga jedete pomalo. Ali, nikako ne bi trebalo da ga dodajete u jutarnju kafu, kao što savetuju pojedini blogeri.
Isto važi i za sve one "zdrave dodatke ishrani" koji se prodaju u kesiciama. Skupi su i potpuno beskorisni.
Mit o sirovoj hrani
Sirova hrana sadrži dobre enzime, koje kuvanje razara. Ali, razara ih i vaš sistem organa za varenje. Naše telo ne može da iskoristi enzime iz namirnica biljnog porekla, i oni se, kao i svi proteini, u našem želucu i crevima razgraduju do upotrebljivog oblika.
S druge strane, termicka obrada hrane uklanja toksine i ubija bakterije i parazite koji mogu da se nadu na namirnicama u sirovom obliku. Kuvanjem tako sprecavate i potencijalno trovanje hranom.
Naravno, ne treba sad sve da kuvate do besvesti, ali kratka termicka obrada ima svojih prednosti.
Neke namirnice, poput paradajza, spanaca i pasulja recimo, obavezno treba kratko prokuvati jer se tek tada iz njih mogu izvuci svi korisni nutritivni sastojci.