Odlični stručnjaci i niske cene mame sve veći broj stranaca da u Beograd dolaze zbog raznih estetskih operacija. Medicinski turizam još nije razvijen, ali u boljim privatnim ordinacijama i u Kliničkom centru Srbije više od 50 odsto intervencija obavi se upravo na ljudima koji zbog toga doputuju sa Zapada.
Odlični stručnjaci i niske cene mame sve veći broj stranaca da u Beograd dolaze zbog raznih estetskih operacija. Medicinski turizam još nije razvijen, ali u boljim privatnim ordinacijama i u Kliničkom centru Srbije više od 50 odsto intervencija obavi se upravo na ljudima koji zbog toga doputuju sa Zapada, pišu "Novosti".
Poznato je da već godinama unazad domaći stomatolozi "trljaju ruke" svakog leta, jer tada uglavnom naši gastarbajteri dolaze po mostove, krunice, plombe i proteze. Cene ovdašnjih stomatoloških usluga oduvek su bile smešno jeftine u poređenju sa inostranim cenovnicima.
Međutim, nova grana medicinskog turizma koja sve više uzima maha je estetska hirurgija. Povećanje i podizanje grudi, zatezanje zadnjice i skidanje sala sa stomaka, strankinje rado obavljaju na hirurškim stolovima u Beogradu.
"Bukvalno svakodnevno imamo pacijente koji dolaze iz inostranstva", kaže za "Novosti" dr Goran Lazić, zamenik direktora Centra za opekotine, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije.
"To su uglavnom naši ljudi na radu u inostranstvu, ili koji su već postali strani državljani. Mali deo tih turista su baš stranci. Tako je sada, ali pravu ekspanziju tek očekujemo. Što smo bliži Evropi, boljim zakonima i boljem standardu biće i više ovakvih 'poseta' iz inostranstva", dodaje dr Lazić.
Naša estetska hirurgija je pre svega privlačna strancima zbog niže cene. Domaće operacije su višestruko jeftinije, što je često i po nekoliko hiljada evra uštede za pacijenta. Tako se avionska karta, operacija i smeštaj u nekom od naših hotela viiše isplati nego "odlazak pod nož" u sopstvenoj zemlji.
"Dok, recimo, jedna od najčešćih intervencija, povećanje grudi, u našoj državnoj ordinaciji košta do dve hiljade evra, na klinikama na Zapadu se to plaća od 6.000 do 12.000 evra ", priča dr Lazić.
"Osim u državnim, estetske operacije se rade i u petnaestak privatnih, čije su cene, iako za oko 50 odsto više nego kod nas, primetno niže nego u svetu."
Naši lekari ističu da ipak nemaju sve uslove za širenje biznisa. Loša slika o nama, koja je godinama plasirana u svetu, još nije potpuno izbledela.
"Zasad uradimo dve do tri operacije mesečno stranim pacijentima, a trebalo bi da ih bude dve do tri dnevno", kaže za "Novosti" dr Zoran Lekić, specijalista plastične hirurgije u klinici "Mensana".
"Nijedna agencija kod nas ne bavi se promocijom našeg rada u inostranstvu, ali još se pre tri godine inostrana agencija Oxygen Zone u Ministarstvu zdravlja raspitala o rejtingu privatnih estetskih ordinacija i dobila podatak i o nama. Tada smo potpisali ugovor sa Francuskom, Švajcarskom, Engleskom, Nemačkom i Kanadom, pa nam pacijenti iz tih zemalja redovno dolaze."
Dr Lekić kaže da je polovina i njihovih pacijenata iz ovih zemalja, a da su to uglavnom ljudi našeg porekla koji su došli da obiđu domovinu, posete rodbinu i ujedno urade i neku korekciju.
"Samo desetina njih su 'pravi' stranci. Iz razgovora sa pacijentima zaključio sam da im je najveći problem smeštaj posle operacije. Kažu da imamo malo dobrih hotela koji nisu skupi. Ili su veoma loši, a jeftini, ili izuzetni, a papreni. Nedostaje nam hotela srednje kategorije", objašnjava dr Lekić.
Domaći doktori izveštili su se radom u najtežim uslovima proteklih decenija, pa su stekli izuzetnu rutinu i pročuli se kao vrsni hirurzi. To i jeste jedan od razloga što će često Srbi sa stranim papirima, čak i ako socijalno njihove države refundira troškove, radije doći u svoju domovinu na operaciju.
Iako imamo ubedljivo najniže cene estetskih operacija u okruženju, mnogo razvijeniji medicinski turizam u ovoj oblasti imaju Češka i Poljska. Veliki broj agencija u tim zemljama bavi se promocijom tamošnjih ordinacija i dovođenjem stranih pacijenata. Cene su im malo više nego kod nas, ali su bliže zapadnevropskim razvijenim zemljama i politička i socijalna situacija im je sređenija.
U Ministarstvu zdravlja kažu da nisu ovlašćeni da promovišu usluge plastičnih hirurga u inostranstvu.
"Ipak, povećanje korišćenja ovih usluga može se očekivati ako privatna osiguravajuća društva pokažu zainteresovanost da sa ustanovama u Srbiji zaključe ugovore o pružanju estetskih korekcija za svoje osiguranike", kažu za "Novosti" izvori iz Ministarstva.
Hirurzi plastičari kažu da se rade gotovo sve operacije, ali su ipak najčešće one koje se odnose na podmlađivanje - podizanje i uvećanje grudi, korekcija kapaka, peglanje bora, liposukcija.
Dok je u Kliničkom centru Srbije uvećanje grudi između 1.000 i 2.000 evra, kod privatnika oko 2.000 evra, na Zapadu dostiže i cenu od 30.000 evra.
Presađivanje kose kod naših privatnika je oko 6.000 evra, dok je u Americi donedavno isti zahvat koštao oko 65.000 dolara.
Operacija nosa je oko 2.000 evra, ušiju oko 600 evra, a usana od 300 do 500 evra. Cene liposukcija su oko 3.000 evra.
(MONDO)
Poznato je da već godinama unazad domaći stomatolozi "trljaju ruke" svakog leta, jer tada uglavnom naši gastarbajteri dolaze po mostove, krunice, plombe i proteze. Cene ovdašnjih stomatoloških usluga oduvek su bile smešno jeftine u poređenju sa inostranim cenovnicima.
Međutim, nova grana medicinskog turizma koja sve više uzima maha je estetska hirurgija. Povećanje i podizanje grudi, zatezanje zadnjice i skidanje sala sa stomaka, strankinje rado obavljaju na hirurškim stolovima u Beogradu.
"Bukvalno svakodnevno imamo pacijente koji dolaze iz inostranstva", kaže za "Novosti" dr Goran Lazić, zamenik direktora Centra za opekotine, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije.
"To su uglavnom naši ljudi na radu u inostranstvu, ili koji su već postali strani državljani. Mali deo tih turista su baš stranci. Tako je sada, ali pravu ekspanziju tek očekujemo. Što smo bliži Evropi, boljim zakonima i boljem standardu biće i više ovakvih 'poseta' iz inostranstva", dodaje dr Lazić.
Naša estetska hirurgija je pre svega privlačna strancima zbog niže cene. Domaće operacije su višestruko jeftinije, što je često i po nekoliko hiljada evra uštede za pacijenta. Tako se avionska karta, operacija i smeštaj u nekom od naših hotela viiše isplati nego "odlazak pod nož" u sopstvenoj zemlji.
"Dok, recimo, jedna od najčešćih intervencija, povećanje grudi, u našoj državnoj ordinaciji košta do dve hiljade evra, na klinikama na Zapadu se to plaća od 6.000 do 12.000 evra ", priča dr Lazić.
"Osim u državnim, estetske operacije se rade i u petnaestak privatnih, čije su cene, iako za oko 50 odsto više nego kod nas, primetno niže nego u svetu."
Naši lekari ističu da ipak nemaju sve uslove za širenje biznisa. Loša slika o nama, koja je godinama plasirana u svetu, još nije potpuno izbledela.
"Zasad uradimo dve do tri operacije mesečno stranim pacijentima, a trebalo bi da ih bude dve do tri dnevno", kaže za "Novosti" dr Zoran Lekić, specijalista plastične hirurgije u klinici "Mensana".
"Nijedna agencija kod nas ne bavi se promocijom našeg rada u inostranstvu, ali još se pre tri godine inostrana agencija Oxygen Zone u Ministarstvu zdravlja raspitala o rejtingu privatnih estetskih ordinacija i dobila podatak i o nama. Tada smo potpisali ugovor sa Francuskom, Švajcarskom, Engleskom, Nemačkom i Kanadom, pa nam pacijenti iz tih zemalja redovno dolaze."
Dr Lekić kaže da je polovina i njihovih pacijenata iz ovih zemalja, a da su to uglavnom ljudi našeg porekla koji su došli da obiđu domovinu, posete rodbinu i ujedno urade i neku korekciju.
"Samo desetina njih su 'pravi' stranci. Iz razgovora sa pacijentima zaključio sam da im je najveći problem smeštaj posle operacije. Kažu da imamo malo dobrih hotela koji nisu skupi. Ili su veoma loši, a jeftini, ili izuzetni, a papreni. Nedostaje nam hotela srednje kategorije", objašnjava dr Lekić.
Domaći doktori izveštili su se radom u najtežim uslovima proteklih decenija, pa su stekli izuzetnu rutinu i pročuli se kao vrsni hirurzi. To i jeste jedan od razloga što će često Srbi sa stranim papirima, čak i ako socijalno njihove države refundira troškove, radije doći u svoju domovinu na operaciju.
Iako imamo ubedljivo najniže cene estetskih operacija u okruženju, mnogo razvijeniji medicinski turizam u ovoj oblasti imaju Češka i Poljska. Veliki broj agencija u tim zemljama bavi se promocijom tamošnjih ordinacija i dovođenjem stranih pacijenata. Cene su im malo više nego kod nas, ali su bliže zapadnevropskim razvijenim zemljama i politička i socijalna situacija im je sređenija.
U Ministarstvu zdravlja kažu da nisu ovlašćeni da promovišu usluge plastičnih hirurga u inostranstvu.
"Ipak, povećanje korišćenja ovih usluga može se očekivati ako privatna osiguravajuća društva pokažu zainteresovanost da sa ustanovama u Srbiji zaključe ugovore o pružanju estetskih korekcija za svoje osiguranike", kažu za "Novosti" izvori iz Ministarstva.
Hirurzi plastičari kažu da se rade gotovo sve operacije, ali su ipak najčešće one koje se odnose na podmlađivanje - podizanje i uvećanje grudi, korekcija kapaka, peglanje bora, liposukcija.
Dok je u Kliničkom centru Srbije uvećanje grudi između 1.000 i 2.000 evra, kod privatnika oko 2.000 evra, na Zapadu dostiže i cenu od 30.000 evra.
Presađivanje kose kod naših privatnika je oko 6.000 evra, dok je u Americi donedavno isti zahvat koštao oko 65.000 dolara.
Operacija nosa je oko 2.000 evra, ušiju oko 600 evra, a usana od 300 do 500 evra. Cene liposukcija su oko 3.000 evra.
(MONDO)