Svakoga dana u Srbiji se popuši oko 73 miliona cigareta, a pušače taj dnevni užitak košta 3.100.000 evra, što znači da za godinu dana Srbi popuše 1.800.000.000 evra.
Svakoga dana u Srbiji se popuši oko 73 miliona cigareta, a pušače taj dnevni užitak košta 3.100.000 evra, što znači da za godinu dana Srbi popuše 1.800.000.000 evra.
Nemoguće je da pušači ostave duvan bez poteškoća, čak iako znaju da je to vitalno za zaštitu njihovog i zdravlja najbližih u okolini. Duvanska zavisnost je priznata kao bolest u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti SZO i Američkog psihijatriskog udruženja za dijagnostiku i statistiku.
Poteškoće se javljaju zato što je nikotin, supstanca koja je sadržana u duvanu, prouzokuje zavisnost u centralnom nervnom sistemu, a deluju isto kao droge, heroin ili kokain koji prouzrokuju modifikaciju nekih telesnih funkcija.
Svi ti simptomi kod pušača uzrokuju da on traži nikotin ponovo i ponovo, sve češće i češće, a s obzirom na to da se nikotin brzo razgrađuje i troši, pušač je prisiljen da ponovo puši da bi zadovoljio potrebe određenih neurocentara.
Što se tiče štetnih materija duvanskog dima, sem nikotina koji je farmakološki aktivan i ugljen-monoksida i katrana, cigarete sadrže i više stotina iritantnih i kancerogenih materija.
Međutim, svi stručnjaci se slažu da je pušenje jedna od najjačih zavisnosti, nalazi se na neslavnom drugom mestu, odmah posle heroinske zavisnosti.
Prema mišljenju stručnjaka, pušač se klasifikuje kao "zavisnik" kada ima potrebu za cigaretom bez obzira na situaciju, kada je ponašanje uslovljeno nikotinom, kada ne mogu da se odupru pušenju čak i kada znaju da ono prouzrokuje oštećenje.
Psihička zavisnost je stanje u kojem (droga) nikotin izaziva osećaj zadovoljstva i psihički nagon za povremenim ili trajnim uzimanjem da bi se izazvalo zadovoljstvo ili otklonile nelagodnosti.
Uz izuzetno snažnu nikotinsku zavisnost, ozbiljan problem je i apstinencijalni sindrom koji se razvija odmah po prestanku pušenja. Kriza koja počinje već posle dva sata može da traje i do šest meseci, a pušač je suočen sa žudnjom za cigaretom, promenljivog je raspoloženja, uznemiren, sa znacima anksioznih i depresivnih reakcija.
Takođe je usporen rad srca, koncentracija je niža, usporen je metabolizam i primetna je stalna glad.
Ono što olakšava proces odvikavanja su sredstva supstitucije nikotinom, među koja spadaju žvake, flasteri i slično.
Stručnjaci ukazuju da bez ičije pomoći samo jedan od tri pušača pokuša da ostavi duvan, a istraživanja su pokazala da samo 30 odsto pušača uspe da izdrži dva dana bez cigarete.
Bez stručne pomoći, samo tri odsto se izleči iz prvog puta, polovina uspe u svojoj nameri, ali iz pet do sedam pokušaja u roku od pet do deset godina.
(Tanjug)
Nemoguće je da pušači ostave duvan bez poteškoća, čak iako znaju da je to vitalno za zaštitu njihovog i zdravlja najbližih u okolini. Duvanska zavisnost je priznata kao bolest u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti SZO i Američkog psihijatriskog udruženja za dijagnostiku i statistiku.
Poteškoće se javljaju zato što je nikotin, supstanca koja je sadržana u duvanu, prouzokuje zavisnost u centralnom nervnom sistemu, a deluju isto kao droge, heroin ili kokain koji prouzrokuju modifikaciju nekih telesnih funkcija.
Svi ti simptomi kod pušača uzrokuju da on traži nikotin ponovo i ponovo, sve češće i češće, a s obzirom na to da se nikotin brzo razgrađuje i troši, pušač je prisiljen da ponovo puši da bi zadovoljio potrebe određenih neurocentara.
Što se tiče štetnih materija duvanskog dima, sem nikotina koji je farmakološki aktivan i ugljen-monoksida i katrana, cigarete sadrže i više stotina iritantnih i kancerogenih materija.
Međutim, svi stručnjaci se slažu da je pušenje jedna od najjačih zavisnosti, nalazi se na neslavnom drugom mestu, odmah posle heroinske zavisnosti.
Prema mišljenju stručnjaka, pušač se klasifikuje kao "zavisnik" kada ima potrebu za cigaretom bez obzira na situaciju, kada je ponašanje uslovljeno nikotinom, kada ne mogu da se odupru pušenju čak i kada znaju da ono prouzrokuje oštećenje.
Psihička zavisnost je stanje u kojem (droga) nikotin izaziva osećaj zadovoljstva i psihički nagon za povremenim ili trajnim uzimanjem da bi se izazvalo zadovoljstvo ili otklonile nelagodnosti.
Uz izuzetno snažnu nikotinsku zavisnost, ozbiljan problem je i apstinencijalni sindrom koji se razvija odmah po prestanku pušenja. Kriza koja počinje već posle dva sata može da traje i do šest meseci, a pušač je suočen sa žudnjom za cigaretom, promenljivog je raspoloženja, uznemiren, sa znacima anksioznih i depresivnih reakcija.
Takođe je usporen rad srca, koncentracija je niža, usporen je metabolizam i primetna je stalna glad.
Ono što olakšava proces odvikavanja su sredstva supstitucije nikotinom, među koja spadaju žvake, flasteri i slično.
Stručnjaci ukazuju da bez ičije pomoći samo jedan od tri pušača pokuša da ostavi duvan, a istraživanja su pokazala da samo 30 odsto pušača uspe da izdrži dva dana bez cigarete.
Bez stručne pomoći, samo tri odsto se izleči iz prvog puta, polovina uspe u svojoj nameri, ali iz pet do sedam pokušaja u roku od pet do deset godina.
(Tanjug)