Svakog dana u Srbiji se rak grlića materice dijagnostikuje kod pet žena, a nažalost, dve izgube bitku sa tom opakom bolešću. Sve mlađe žene obolevaju.
Humani papiloma virus jedan je od glavnih uzrocnika raka grlica materice, a Srbija je na drugom mestu po broju obolelih od te bolesti u Evropi.
Iako je moguce da inficirana osoba nema nikakve tegobe, tokom vremena nastaju promene na celijama, narocito na grlicu materice, koje posle nekoliko godina mogu da predu u malignitet.
"Tegobe kod malignih bolesti najcešce ne postoje i zato su maligne bolesti veoma podmukle. Redovne kontrole su kljuc prevencije nastanka svih malignih bolesti pa i prevencija karcinoma raka grlica materice", naglasila je gostujuci u Jutarnjem programu RTS-a dr Biserka Vukomanovic Ðurdevic, patolog sa VMA u Beogradu.
Kada je rec o starosti žena koje obolevaju od raka grlica materice, dr Vukomanovic Ðordevic kaže da se ranije u udžbenicima navodilo da su takve pacijentkinje stare oko 40 godina. Medutim, kako tvrdi, praksa u poslednjih pet, šest godina pokazuje da su pacijentkinje i u trecoj, pa i u drugoj deceniji života što je, naglašava - poražavajuce.
"Mi imamo devojke koje su rodene 1997. godine, 1999. godine, koje imaju premaligne bolesti, koje se nazivaju displazije grlica materice i koje su zapravo promene koja nastaju pre karcinoma, kada, možemo reci zapravo, da je rak izleciv, kada mi stupamo na scenu i kada možemo pomoci pacijentkinji", objasnila je dr Vukomanovic Ðurdevic.
Pošto je Srbija na drugom mestu u Evropi po broju obolelih žena od raka grlica materice, ako bi se nastavilo tim tempom, doktorka Vukomanovic Ðurdevic smatra da bismo 2050. godine imali milion novih slucajeva karcioma grlica materice.
"Godišnje oboli 60.000 žena od karcinoma grlica materice. Govorimo o 21. veku, i govorimo o momentu kada imamo razne tehnološke procedure i strucnost i spremnost lekara da pomognu. Od tih 60.000 žena, 30.000 ima smrtni ishod", rekla je doktorka.
Imunitet kao jedan od važnijih faktora zaštite
Kada je rec o Papanikolau testu, kaže da je moguce da taj test nekada ne pokaže postojanje infekcije humanim papiloma virusom.
"Cesto su sa infekcijom humanim papiloma virusom, udružene druge, konkurentne infekcije. To je nešto na mestu odakle se uzima materijal koji citolozi analiziraju i teško je analizirati takav materijal. Druga stvar je ta koilocitoza famozna - jedan tipican morfološki znak na celijama. Studije su pokazale da kada vidimo tu koilocitozu, da je rec o infekciji koja ima manju verovatnocu da cemo imati karcinom", rekla je doktorka.
"Podvlacim da je najbitnija stvar, zbog cega smo najzahvalniji medijima koji nas podržavaju, uociti tu starosnu granicu, i mlade devojke, koje treba koje nauciti da su neophodni zašticeni seksualni odnosi u koje se danas stupa vec sa 13, 14 godina", izjavila je doktorka i dodala da kondomi ne daju 100 odsto sigurnosti u zaštiti, ali da ipak sprecavaju prenošenje nekih drugih infekcija. Dodala je i da devojke treba da se, posle upuštanja u seksualne odnose, jave ginekologu na pregled.
"Pomeranje socioloških aktivnosti u kasne nocne sate jeste tekovina 21. veka naravno, ali je nešto što obara naš imunitet, jer govorimo o virusu, o karcinomu koji je polno prenosiva bolest. Tu je jako važan imunitet - i lokalni i opšti. Spavanje je tu jako bitna stavka, fizicke aktivnosti i boravak na svežem vazduhu. Važan faktor je i stres koji obara imunitet", savetuje je dr Vukomanovic Ðurdevic.