Broj pušača u svetu će, prema predviđanjima Svetske banke, do 2025. godine porasti sa 1,3 na 1,6 milijardi, pa bi reklamne kampanje za odvikavanje od pušenja koje koriste "taktiku zastrašivanja" i očigledno nemaju željeni efekat trebalo promeniti.
Broj pušača u svetu će, prema predviđanjima Svetske banke, do 2025. godine porasti sa 1,3 na 1,6 milijardi, pa bi reklamne kampanje za odvikavanje od pušenja koje koriste "taktiku zastrašivanja" i očigledno nemaju željeni efekat trebalo promeniti, piše stručnjak za marketing i medije Martin Lindstrom u "Njujork tajmsu".
Na paklice cigareta se postavljaju upozorenja o štetinim posledicama pušenja, dok se u mnogim zemljama izvan Evrope, a od oktobra i u Velikoj Britaniji, na paklama koriste "stravične slike" raka pluća, udova zahvaćenih gangrenom, otvorenih rana i pokvarenih zuba zbog raka usne duplje i grla.
Međutim, Lindstrom na osnovu dobijenih naučnih dokaza tvrdi da bi ovakva borba protiv pušenja trebalo da se obustavi zato što je kontraproduktivna.
U Lindstromovom eksperimentu su učestvovala 32 ispitanika pušača iz Velike Britanije, Kine, Nemačke, Japana i SAD, kojima je uz pomoć magnetne rezonance merena moždana aktivnost kao reakcija na upozorenja sa paklica cigareta.
Tokom ekperimenta je ustanovljeno da upozorenja na opasnost od pušenja nisu pokrenula aktivnosti dela mozga koji registruje strah, niti dela moždane kore koji registruje negodovanje, već su, naprotiv, stimulisala takozvani "centar zadovoljstva" u čeonom delu mozga koji postaje aktivan kada nešto želimo.
Autor ističe da je neophodno sprovesti dalja istraživanja, ali je njegova studija nedvosmisleno ukazala na "neplaniranu posledicu" upozorenja na štetnost pušenja, koja su se zapravo pokazala kao marketinško sredstvo koje podstiče pušače da nastave da puše.
U svetu se godišnje popuši 5,7 milijardi cigareta, i to izuzimajući cigarete iz bescarinskih zona i sa crnog tržišta, ističe Martin Lindstrom za "Njujork tajms".
(Tanjug)
Na paklice cigareta se postavljaju upozorenja o štetinim posledicama pušenja, dok se u mnogim zemljama izvan Evrope, a od oktobra i u Velikoj Britaniji, na paklama koriste "stravične slike" raka pluća, udova zahvaćenih gangrenom, otvorenih rana i pokvarenih zuba zbog raka usne duplje i grla.
Međutim, Lindstrom na osnovu dobijenih naučnih dokaza tvrdi da bi ovakva borba protiv pušenja trebalo da se obustavi zato što je kontraproduktivna.
U Lindstromovom eksperimentu su učestvovala 32 ispitanika pušača iz Velike Britanije, Kine, Nemačke, Japana i SAD, kojima je uz pomoć magnetne rezonance merena moždana aktivnost kao reakcija na upozorenja sa paklica cigareta.
Tokom ekperimenta je ustanovljeno da upozorenja na opasnost od pušenja nisu pokrenula aktivnosti dela mozga koji registruje strah, niti dela moždane kore koji registruje negodovanje, već su, naprotiv, stimulisala takozvani "centar zadovoljstva" u čeonom delu mozga koji postaje aktivan kada nešto želimo.
Autor ističe da je neophodno sprovesti dalja istraživanja, ali je njegova studija nedvosmisleno ukazala na "neplaniranu posledicu" upozorenja na štetnost pušenja, koja su se zapravo pokazala kao marketinško sredstvo koje podstiče pušače da nastave da puše.
U svetu se godišnje popuši 5,7 milijardi cigareta, i to izuzimajući cigarete iz bescarinskih zona i sa crnog tržišta, ističe Martin Lindstrom za "Njujork tajms".
(Tanjug)