Čak i umerena količina alkohola čini da čovekove misli postanu sklone lutanju, ali oni koji piju to usporeno uočavaju, pokazala je studija obavljena na Pitsburškom univerzitetu u SAD.
Čak i umerena količina alkohola čini da čovekove misli postanu sklone lutanju, ali oni koji piju to usporeno uočavaju, pokazala je studija obavljena na Pitsburškom univerzitetu u SAD.
Tim sa ovog univerziteta je utvrdio da su ispitanici koji su popili jedno alkoholno piće posle toga tokom čitanja "Rata i mira" bili znatno skloniji lutanju misli od onih koji su popili bezalkoholno piće. Osim toga, oni koji su pili alkohol bili su manje svesni da su im misli odlutale sa štiva od ispitanika koji su popili sok.
"Kod nekih drugih zadataka, koji zahtevaju stalnu pažnju, kao što je voženje automobila, ovakav uticaj alkohola može da bude opasan", upozorio je vođa istraživanja dr Majkl Sejet.
On je naglasio da konzumiranje alkohola može da smanji i sposobnost čoveka da odoli impulsima i iskušenjima. Na primer, već je ranije uočeno kod pušača koji pokušavaju da ostave duvan, da ih konzumiranje alkohola čini sklonijim da se vrate ovoj navici.
Dr Sejet i njegov tim su istraživanje obavili na 55 muškaraca, koji su prvo polako ispili jedno alkoholno ili bezalkoholno piće, a potom dobili zadatak da sa ekrana kompjutera čitaju "Rat i mir" tokom 30 minuta.
Od njih je zatraženi da, svaki put kad osete da su im misli odlutale, pritisnu dugme na tastaturi. Takođe im je svakih nekoliko minuta slana i poruka: "Da li ste odlutali?".
Ustanovljeno je da su misli onih koji su popili alkoholno piće preko dva puta više lutale od misli ispitanika koji su popili bezalkoholno piće. Posle alkoholnog pića, ispitanicima su misli lutale čak 25 odsto vremena provedenog u čitanju. Oni su, ipak, ređe signalizirali da su im misli odlutale nego sasvim trezni ispitanici.
Alkohol izgleda utiče i na sadržaj odlutalih misli. Ispitanici koji su popili alkoholno piće su znatno češće nego oni sasvim trezni, prijavljivali da su tema misli koje su odlutale jedenje, pijenje ili pušenje, što se slaže sa nekim ranijim nalazima da alkohol podstiče želju za cigaretom.
(Tanjug/Rojters)
Tim sa ovog univerziteta je utvrdio da su ispitanici koji su popili jedno alkoholno piće posle toga tokom čitanja "Rata i mira" bili znatno skloniji lutanju misli od onih koji su popili bezalkoholno piće. Osim toga, oni koji su pili alkohol bili su manje svesni da su im misli odlutale sa štiva od ispitanika koji su popili sok.
"Kod nekih drugih zadataka, koji zahtevaju stalnu pažnju, kao što je voženje automobila, ovakav uticaj alkohola može da bude opasan", upozorio je vođa istraživanja dr Majkl Sejet.
On je naglasio da konzumiranje alkohola može da smanji i sposobnost čoveka da odoli impulsima i iskušenjima. Na primer, već je ranije uočeno kod pušača koji pokušavaju da ostave duvan, da ih konzumiranje alkohola čini sklonijim da se vrate ovoj navici.
Dr Sejet i njegov tim su istraživanje obavili na 55 muškaraca, koji su prvo polako ispili jedno alkoholno ili bezalkoholno piće, a potom dobili zadatak da sa ekrana kompjutera čitaju "Rat i mir" tokom 30 minuta.
Od njih je zatraženi da, svaki put kad osete da su im misli odlutale, pritisnu dugme na tastaturi. Takođe im je svakih nekoliko minuta slana i poruka: "Da li ste odlutali?".
Ustanovljeno je da su misli onih koji su popili alkoholno piće preko dva puta više lutale od misli ispitanika koji su popili bezalkoholno piće. Posle alkoholnog pića, ispitanicima su misli lutale čak 25 odsto vremena provedenog u čitanju. Oni su, ipak, ređe signalizirali da su im misli odlutale nego sasvim trezni ispitanici.
Alkohol izgleda utiče i na sadržaj odlutalih misli. Ispitanici koji su popili alkoholno piće su znatno češće nego oni sasvim trezni, prijavljivali da su tema misli koje su odlutale jedenje, pijenje ili pušenje, što se slaže sa nekim ranijim nalazima da alkohol podstiče želju za cigaretom.
(Tanjug/Rojters)