Rak prostate se obično razvija sporo, tako da bolest može da postoji bez jasnih znakova dugi niz godina. Obično sporo napreduje i u početku je ograničen samo na ovaj organ gde zapravo i ne izaziva mnogo štete. Ovo je jedan od najuobičajenijih tipova kancera kod muškaraca. Ako se detektuje rano, tačnije dok je ograničen na samu prostatu, šanse za izlečenje su daleko veće, ističu stručnjaci na zvanično  sajtu NHS.  

Šta je prostata?

Prostata je mala žlezda u karlici i deo je muškog reproduktivnog sistema. Otprilike veličine oraha, nalazi se između polnog organa i bešike i okružuje uretru. Glavna funkcija prostate je da proizvodi gustu belu tečnost koja stvara spe*mu kada se pomeša sa semenom koji proizvode testisi.

Uzroci raka prostate

Uzroci raka prostate su uglavnom nepoznati. Ali određene stvari mogu da povećaju rizik od razvoja ovog stanja.

  1. Šanse za razvoj raka prostate se povećavaju kako starite. Većina slučajeva se razvija kod muškaraca starijih od 50 godina.
  2. Muškarci čiji su otac ili brat oboleli od ove vrste maligniteta su i sami u blago povećanom riziku.
  3. Nedavna istraživanja takođe sugerišu da gojaznost povećava rizik od raka prostate.

Koji su simptomi?

Simptomi raka prostate se obično ne pojavljuju sve dok prostata nije dovoljno velika da utiče na kanal koja prenosi urin iz bešike u uretru. Kada se to desi, ovo su simptomi koji su znak za alarm:

  1. povećana potreba za mokrenjem
  2. naprezanje prilikom uriniranja
  3. osećaj da se bešika nije potpuno ispraznila

Ipak, treba imati u vidu da ove simptomi ne moraju da ukazuju na pristustvo raka, ali ih svakako ne treba zanemarivati. Obično su uzrokovani nekim čim drugim, kao što je povećanje prostate. Jedan od simptoma koji, takođe, može da ukaže na malignitet jeste erektilna difunkcija

Kako se dijagnostikuje?

Ne postoji jedinstveni test za rak prostate, najčešće se koristi ova vrza dijagnostike:

  1. testovi krvi
  2. fizički pregled vaše prostate (poznat kao digitalni rektalni pregled ili DRE)
  3. magnetna rezonanca (MR)
  4. biopsija
  5. PSA testiranje (tumor marker raka prostate)

Test krvi, nazvan test za "slobodni prostata specifični antigen" (PSA), meri nivo PSA i može da pomogne u otkrivanju ranog raka prostate, o čemu je govorio i glumac Ben Stiler koji se izborio sa ovim malignitetom. Ipak, treba imati u vidu i da se PSA testovi ne koriste rutinski za skrining raka prostate, jer rezultati mogu da budu nepouzdani. Nivo PSA takođe može da bud epovišen zbog drugih, nekanceroznih stanja. Povišeni nivoi ovog antigena  takođe ne mogu da kažu lekaru da li imate rak prostate opasan po život ili ne.

Lečenje

Ako je rak u ranoj fazi i ne izaziva simptome, lekar može da predloži ili "budno čekanje" ili "aktivan nadzor". Najbolja opcija zavisi od godina pacijenta i ukupnog zdravlja. Obe opcije uključuju pažljivo praćenje stanja. Neki slučajevi raka prostate mogu da se izleče ako se počne sa tretmanima u ranim fazama.

Tretmani uključuju:

  1. hirurško uklanjanje prostate
  2. radioterapiju - samostalnu ili uz hormonsku terapiju

Neki slučajevi se dijagnostikuju tek u kasnijoj fazi, kada se rak proširio. Ako se kancer proširi na druge delove tela i ne može da se leči, lekari onda pristupaju strategiji koja je usmerena na produženje života i ublažavanje simptoma. Sve opcije lečenja nose rizik od značajnih neželjenih efekata, uključujući erektilnu disfunkciju i urinarne simptome, kao što je potreba za hitnijim ili češćim korišćenjem toaleta.

Noviji tretmani, kao što su fokusirani ultrazvuk visokog intenziteta (HIFU) i krioterapija, imaju za cilj smanjenje ovih neželjenih efekata. Međutim, dugoročna efikasnost ovih tretmana još nije poznata.

(MONDO)