Stariji ljudi koji su sačuvali bistrinu uma verovatno će brže i bezbednije hodati od onih čija je mentalna sposobnost opala, zaključili su stručnjaci s njujorškog Univerziteta Ješiva.

Dr Roi Holcer i njegove kolege, naime, istraživali su na 186 ljudi starih sedamdeset i više godina da li rezultati njihovih testova inteligencije i pamćenja imaju veze s brzinom hoda, piše američki specijalizovani časopis "Neuropsychology", prenela je agencija Rojters.

Brzina hoda testiranih starih ljudi merena je i kad im je verbalnim sredstvima ometana pažnja (kad bi, na primer, izgovarali svako drugo slovo alfabeta) i kad nije.

Pokazalo je da svi mentalni testovi mogu da ukažu na brzinu neometanog hoda dotične osobe. Medjutim, rezultati samo dva od ovih testova (testa pamćenja i testa tzv. "izvršne kontrole") mogli su da ukažu na to koliko brzo hodaju dotični ispitanici kad su izloženi verbalnom ometanju.

Njujorški stručnjaci smatraju da je brzina hoda pri verbalnom ometanju reprezentativniji pokazatelj zato što više odgovora uobičajenim uslovima, odnosno hodanju na javnom mestu, pri kojem je pažnja "šetaču" konstantno ometana spoljnim nadražajima.

Istraživanje je pokazalo da, mada na prvi pogled paradoksalno, oni stariji ljudi koji sporije hodaju, češsće doživljavaju padove. To se, medjutim, može objasniti mentalnim slabljenjem ili demencijom koja je uzrok njihove sporosti.

(Tanjug)