Kod dijabetičara koji vežbaju planski i pod kontrolom stručnjaka uspešnije se snižava nivo šećera u krvi nego kod onih koji su samo dobili savet da budu fizički aktivni.
Za dijabetičare je najkorisnije da su pod stručnim nadzorom fizički aktivni više od 150 minuta nedeljno u fitnes ili drugim programima vežbi, kreiranih prema njihovim potrebama, poručio je tim brazilskih stručnjaka.
Vođa istraživanja dr Daniel Umpjer i njegove kolege su do ovakvog zaključka došli analizirajući rezultate 47 kliničkih ispitivanja na više od 8.000 pacijenata, s ciljem da otkriju najbolji način da dijabetičari kontrolišu nivo šećera u krvi, preneo je Rojters.
Utvrđeno je da se kod šećeraša koji vežbaju programirano i pod kontrolom uspešnije snižava nivo šećera u krvi nego kod onih koji su samo dobili savet da budu fizički aktivni.
Komentarišući ovaj nalaz, dr Marko Pahor s američkog Univerziteta Floride ističe da je možda došlo vreme da država razmisli o plaćanju posebnih programa rekreacije za šećeraše, kako bi izbegla veće troškove koje nose komplikacije dijabetesa: bolesti srca i bubrega, oštećenje nerava, slepilo i problemi s cirkulacijom, koji mogu da izazovu rane koje ne zarastaju ili da dovedu do amputacije udova.
U Srbiji od dijabetesa boluje oko pola miliona ljudi, a oko 250.000 osoba ne zna da boluje od te bolesti.
(Tanjug)
Vođa istraživanja dr Daniel Umpjer i njegove kolege su do ovakvog zaključka došli analizirajući rezultate 47 kliničkih ispitivanja na više od 8.000 pacijenata, s ciljem da otkriju najbolji način da dijabetičari kontrolišu nivo šećera u krvi, preneo je Rojters.
Utvrđeno je da se kod šećeraša koji vežbaju programirano i pod kontrolom uspešnije snižava nivo šećera u krvi nego kod onih koji su samo dobili savet da budu fizički aktivni.
Komentarišući ovaj nalaz, dr Marko Pahor s američkog Univerziteta Floride ističe da je možda došlo vreme da država razmisli o plaćanju posebnih programa rekreacije za šećeraše, kako bi izbegla veće troškove koje nose komplikacije dijabetesa: bolesti srca i bubrega, oštećenje nerava, slepilo i problemi s cirkulacijom, koji mogu da izazovu rane koje ne zarastaju ili da dovedu do amputacije udova.
U Srbiji od dijabetesa boluje oko pola miliona ljudi, a oko 250.000 osoba ne zna da boluje od te bolesti.
(Tanjug)