Neograničene rezerve krvi dostupne u svakom trenutku za sve krvne grupe. Uskoro će to biti stvarnost pošto je veštački stvorena krv uspešno ubrizgana u ljudsku venu i pokazala se efikasnom.
Posle prve uspešne transfuzije krvi uzgajene u laboratoriji, korišćenje krvi dobijene veštačkim putem u svrhu lečenja moglo bi da postane uobičajena pojava.
Lik Due sa Univerziteta "Marija Kiri" u Parizu izvukao je iz koštane srži dobrovoljaca matične ćelije krvi i uz pomoć koktela faktora rasta podstakao njihov razvoj u crvena krvna zrnca.
Stručnjaci okupljeni oko Duea ubrizgali su donatorima koštane srži oko 10 milijardi ovako dobijenih ćelija (odgovara količini od 2 mililitra krvi), koje su prethodno obeležili.
Nakon pet dana, između 90 i 100 odsto ovih krvnih ćelija još je cirkulisalo kroz telo, a posle 26 dana ostalo ih je između 41 i 63 odsto, što je uobičajeni procenat preživljavanja prirodno proizvedenih krvnih ćelija.
One su funkcionisale kao obične krvne ćelije i efikasno transportovale kiseonik do organa.
“Rezultati pokazuju da su nam dostupne neograničene rezerve krvi”, izjavio je Due, dodavši da postoji ogromna potreba za krvlju, naročito u delovima sveta gde ima mnogo obolelih od side.
U drugim pokušajima stvaranja veštačke krvi, naučnici su se koncentrisali na proizvodnju veštačke zamene, umesto da uzgajaju prirodnu krv veštačkim putem.
Prednost proizvoda koji zamenjuju krv je u tome što, za razliku od sveže ili laboratorijski uzgajene krvi, ne moraju da se čuvaju u frižideru i pogodni su za transfuziju posle prirodnih katastrofa i u udaljenim oblastima.
Međutim, i krv dobijena od matičnih ćelija ima svojih prednosti.
Prednost tehnologije matičnih ćelija je ta što proizvod više liči na prirodna crvena krvna zrnca, čime se smanjuje zabrinutost, koja i dalje postoji kada je reč o rizicima koje nosi sadašnja generacija veštačke krvi.
Prof. dr Gradimir Branković, pomoćnik direktora za medicinsku delatnost Instituta za transfuziju krvi, kaže da su ispitivanja koja se rade u Parizu veoma važna za nauku, ali da će se još dugo čekati da ova otkrića imaju praktičnu primenu.
"Ide se ka univerzalnom davaocu da krv može da se upotrebi kod svih pacijenata nevezano koje su krvne grupe”, kaže za "24 sata" prof. dr Branković.
On dodaje da nije planirano da veštačka krv rešava problem nestašice, već je otkriće primenjivo u ekstremno urgentnim stanjima, kao što su zemljotresi, ratna razaranja.
(MONDO)
Lik Due sa Univerziteta "Marija Kiri" u Parizu izvukao je iz koštane srži dobrovoljaca matične ćelije krvi i uz pomoć koktela faktora rasta podstakao njihov razvoj u crvena krvna zrnca.
Stručnjaci okupljeni oko Duea ubrizgali su donatorima koštane srži oko 10 milijardi ovako dobijenih ćelija (odgovara količini od 2 mililitra krvi), koje su prethodno obeležili.
Nakon pet dana, između 90 i 100 odsto ovih krvnih ćelija još je cirkulisalo kroz telo, a posle 26 dana ostalo ih je između 41 i 63 odsto, što je uobičajeni procenat preživljavanja prirodno proizvedenih krvnih ćelija.
One su funkcionisale kao obične krvne ćelije i efikasno transportovale kiseonik do organa.
“Rezultati pokazuju da su nam dostupne neograničene rezerve krvi”, izjavio je Due, dodavši da postoji ogromna potreba za krvlju, naročito u delovima sveta gde ima mnogo obolelih od side.
U drugim pokušajima stvaranja veštačke krvi, naučnici su se koncentrisali na proizvodnju veštačke zamene, umesto da uzgajaju prirodnu krv veštačkim putem.
Prednost proizvoda koji zamenjuju krv je u tome što, za razliku od sveže ili laboratorijski uzgajene krvi, ne moraju da se čuvaju u frižideru i pogodni su za transfuziju posle prirodnih katastrofa i u udaljenim oblastima.
Međutim, i krv dobijena od matičnih ćelija ima svojih prednosti.
Prednost tehnologije matičnih ćelija je ta što proizvod više liči na prirodna crvena krvna zrnca, čime se smanjuje zabrinutost, koja i dalje postoji kada je reč o rizicima koje nosi sadašnja generacija veštačke krvi.
Prof. dr Gradimir Branković, pomoćnik direktora za medicinsku delatnost Instituta za transfuziju krvi, kaže da su ispitivanja koja se rade u Parizu veoma važna za nauku, ali da će se još dugo čekati da ova otkrića imaju praktičnu primenu.
"Ide se ka univerzalnom davaocu da krv može da se upotrebi kod svih pacijenata nevezano koje su krvne grupe”, kaže za "24 sata" prof. dr Branković.
On dodaje da nije planirano da veštačka krv rešava problem nestašice, već je otkriće primenjivo u ekstremno urgentnim stanjima, kao što su zemljotresi, ratna razaranja.
(MONDO)