Gazirana pića utiču na pojavu povišenog krvnog pritiska, ali ne zato što sadrže fruktozu, poručuju američki naučnici.
Neke ranije studije su označavale fruktozu, voćni šećer iz bezalkoholnih pića kao jedan od rizičnih faktora za hipertenziju, ali iz njih se nije moglo utvrditi ni šta se pre pojavilo - konzumiranje takvih pića ili povišen pritisak, napominju stručnjaci.
Tim sa Merilendskog univerziteta je analizirao rezultate tri velike studije, obavljene na više od 220.000 medicinskih radnika, čija su ishrana i zdravlje praćeni između 16 i 38 godina, a na početku studija nisu patili od povišenog pritiska.
Vremenom se kod onih ispitanika koji su konzumirali bar jedno slatko gazirano piće dnevno, rizik od hipertenzije povećao za trinaest odsto u odnosu na one ispitanike koji su takva pića konzumirali jednom mesečno ili još ređe.
Da bi proverio da li je za to povećanje rizika odgovorna fruktoza, tim iz Merilenda je analizirao rizik od hipertenzije kod osoba koje su unosile znatne količine fruktoze, ali iz drugih izvora, na primer voća, a ne iz bezalkoholnih pića.
Utvrđeno je da je kod takvih osoba, koje su čak petnaest odsto dnevnih kalorija zadovoljavale iz namirnica koje obiluju fruktozom, rizik od hipertenzije isti ili manji nego kod onih ljudi koji su konzumirali veoma malo fruktoze.
Zaključak je da se izrazita veza između gaziranih slatkih pića i hipertenzije može pripisati ili redovnom konzumiranju vrlo velikih količina tih napitaka ili nekom još neutvrđenom sastojku koji svi ti napici sadrže.
(Tanjug)
Tim sa Merilendskog univerziteta je analizirao rezultate tri velike studije, obavljene na više od 220.000 medicinskih radnika, čija su ishrana i zdravlje praćeni između 16 i 38 godina, a na početku studija nisu patili od povišenog pritiska.
Vremenom se kod onih ispitanika koji su konzumirali bar jedno slatko gazirano piće dnevno, rizik od hipertenzije povećao za trinaest odsto u odnosu na one ispitanike koji su takva pića konzumirali jednom mesečno ili još ređe.
Da bi proverio da li je za to povećanje rizika odgovorna fruktoza, tim iz Merilenda je analizirao rizik od hipertenzije kod osoba koje su unosile znatne količine fruktoze, ali iz drugih izvora, na primer voća, a ne iz bezalkoholnih pića.
Utvrđeno je da je kod takvih osoba, koje su čak petnaest odsto dnevnih kalorija zadovoljavale iz namirnica koje obiluju fruktozom, rizik od hipertenzije isti ili manji nego kod onih ljudi koji su konzumirali veoma malo fruktoze.
Zaključak je da se izrazita veza između gaziranih slatkih pića i hipertenzije može pripisati ili redovnom konzumiranju vrlo velikih količina tih napitaka ili nekom još neutvrđenom sastojku koji svi ti napici sadrže.
(Tanjug)