U poslednje dve godine broj građana koji se redovno vakcinišu je značajno opao, a uzrok je verovatno gubitak poverenja zbog dešavanja oko nabavke vakcine protiv gripa H 1 N1, dok obuhvat dece koju roditelji dovode na vakcinaciju, ipak, nije smanjen, rečeno je u Srpskom lekarskom društvu.
"Imamo veliki podbačaj u vakcinaciji odraslih i imali smo je i pre pandemije vurusa novog gripa i sporne nabavke vakcina, ali činjenica da je opao broj vakcinisanih u poslednje dve godine direktno se može povezati sa gubitkom poverenja", rekao je Kon dodajući da je problematično to što se protiv gripa i pneumokoknih infekcija vakciniše manje od jedan odsto onih koji bi morali da se vakcinišu.
On je naveo da odgovornost za slab odziv za vakcinaciju u vreme pandemije novog gripa "leži" na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i epidemiolozima.
"Odgovornost za to prvo potiče od mene lično, koji nisam uspeo da stvorim poverenje u javnosti da je vakcina produženje života, a zatim leži i na kompletnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti", kazao je on.
Upitan za nestašicu pojedinih vakcina, među kojima je i be-se-že (BCG) vakcina on je kazao da neka porodilišta nemaju to cepivo i da će se taj problem brzo rešiti, kao i da je u toku postupak nabavke pojedinih vakcina među kojima i za hepatitis, tetanus, dečju paralizu...
Predsednik Lige za imunizaciju prof. dr Zoran Radovanović rekao je na istoj konferenciji da su prethodnih meseci u pojedinim medijima primećene informacije o štetnim posledicama vakcinacije, što, kako je kazao, zbunjuje i stvara štetu stanovništvu koje treba da se vakciniše.
Radovanović je napomenuo da se ni kod jednog vakcinisanog pacijenta u Srbiji u vreme pandemije novog gripa nije ispoljio takozvani Žilijen Bareov sindrom.
Predsednik Zdravstvenog saveta Srbije prof.dr Dragan Delić kazao je da ukoliko je nabavka vakcina protiv novog gripa rađena na "granici zakona" za to odgovornost ne treba da snose lekari, već oni koji su učestvovali u procesu javne nabavke.
On je kazao da su tokom pandemije H1 N1 i neki lekari bili negativno određeni prema vakcinaciji dodajući da to nije bila obična epidemija, već ozbiljno oboljenje od kojeg je umiralo radno sposobno, odnosno mlađe stanovništvo. Kako je kazao, tokom pandemije umrlo je četiri puta više ljudi nego u vreme variole vere, kada je vakcinisano 17 miliona stavnovnika za samo nekoliko dana. Delić je naveo da vakcinacija tokom pandemije nije dala nikakve negativne reakcije kod pacijenata.
Osvrćući se na pojavu virusa zapadnog Nila u Srbiji Delić je rekao da to nije iznenađenje i da je još ranije ukazivano da se ne dovodi u pitanje to da će se on pojaviti i na ovim prostorima dodajući da svetske prognoze pokazuju da ima potencijala da dođe do epidemije 27 vrsta virusa.
Epidemiolog dr Branislav Tiodorović rekao je da je tokom 2010/2011. godine obavljena analiza vakcinacije i da je ona pokazala da je obuhvat vakcinisane dece zadovoljavajući, osim u slučaju kod vakcine protiv hepatitisa b.
On je rekao da je "Novartisovu" vakcina tipa "fosetrija" primilo stanovništvo mnogih evropskih zemalja, među kojima su i skandinavske zemlje i da niko nije prijavio neželjene efekte.
Stručnjaci su na konferenciji ponovili da je vakcinacija najbolja zaštitna mera koju moderna medicina može da pruži.
Predsednik Republičke stručne komisije za zdravstvenu zaštitu žena, dece i omladine prof. dr Radovan Bogdanović rekao je da će se ta komisija potruditi da se kalendar imunizacije prilagodi, a generalni sekretar Srpskog lekarskog društva prof dr Nedeljko Radlović takođe je ukazao da je obuhvat vakcinisane dece u Srbiji dobar i da bi trebalo u vakcinalni program uvrstiti i nove vakcine.
(Tanjug)