Srčane bolesti, koje su obično smatrane pre svega problemom razvijenih zemalja, postaju sve veća pretnja i za stanovništvo zemalja u razvoju, uzimajući na milione živote i praveći troškove koji se mere milijardama dolara, upozorili su svetski stručnjaci na Svetskom kongresu o kardiologiji u Barseloni.
Srčane bolesti, koje su obično smatrane pre svega problemom razvijenih zemalja, postaju sve veća pretnja i za stanovništvo zemalja u razvoju, uzimajući na milione živote i praveći troškove koji se mere milijardama dolara, upozorili su svetski stručnjaci na Svetskom kongresu o kardiologiji u Barseloni.Na takav trend najviše utiču pogoršan način ishrane, manjak fizičke aktivnosti i pušenje, izvestio je Rojters.
Dok sida godišnje odnosi tri miliona ljudi, od kardiovaskularnih bolesti u svetu umre 17,5 miliona stanovnika.
U nekim zemljama u razvoju je rizik da se umre od kardiovaskularne bolesti mnogostruko veći nego u bogatim zemljama. Tako u Brazilu 28 odsto populacije umire od srčanog udara ili šloga pre navršenih 65 godina, što je oko tri puta više od proseka u sevrnoameričkim i većini evropskih zemalja.
Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije, ekonomski gubici zbog kardiovaskularnih i drugih hroničnih bolesti će izmedju 2005. i 2015. godine u Kini dostići 558 milijardi dolara, u Rusiji 303, a u Indiji 236 milijardi dolara.
Po rečima dr. Valentina Fustera predsednika Svetske zdravstvene federacije, Ujedinjene nacije bi morale da uključe i borbu protiv srčanih bolesti u milenijumske razvojne ciljeve koji se odnose na zdravlje, medju kojima su zasad samo infektivna oboljenja kao što su sida i malarija.
Mnoge od mera za popravljanje kardiovaskularnog zdravlja stanovništva su jednostavne i nisu skupe, ističu eksperti. Vrlo bi efikasni mogli da budu obrazovni programi o načinu ishrane i pušenju, dok osnovni lek kao što je aspirin za koji se pokazalo da može i te kako da spasava živote, košta svega nekoliko centi. Medjutim, mnogi siromašni u svetu ne mogu sebi da priušte ni tako jeftine lekove.
Po rečima dr. Salima Jusufa s kanadskog Mekmasters univerziteta, za kardiovaskularne bolesti, praktično nepoznate do pre jednog veka, odgovoran je isključivo čovek. Nedavna istraživanja pokazuju da se preko 90 odsto slučajeva ovih oboljenja može izbeći.
Za te bolesti su svuda u svetu odgovorni isti faktori - visok holesterol, hipertenzija, pušenje, loša ishrana, gojaznost i manjak fizičke aktivnosti.
Vlade bi lako mogle da rangiraju preventivne mere protiv kardiovadskularnih bolesti po njihovoj efikasnosti u odnosu na troškove i da, u granicama svojih budžeta, primene što je više moguće tih mera, predlaže dr. Jusuf.