Dojenje ima mnoge dobre strane, ali nije od uticaja na inteligenciju deteta, tvrde škotski stručnjaci sa Univerziteta u Edinburgu, na čelu sa Džefom Derom.
Dojenje ima mnoge dobre strane, ali nije od uticaja na inteligenciju deteta, tvrde škotski stručnjaci sa Univerziteta u Edinburgu, na čelu sa Džefom Derom.Oni su došli do zaključka da dojena deca na testovima inteligencije često postižu bolje rezultate od veštački hranjene zato što potiču od inteligentnijih majki, koje su uz to često i bolje obrazovane i u kući stvaraju atmosferu podsticajnu za intelektualni razvoj deteta, prenosi Rojters.
Der i njegov tim su ove zaključke izveli na osnovu proučavanja podataka o 5.475 dece i 3.161 majki iz SAD. Medju proučenim slučajevima bili su i parovi braće i sestara od kojih je jedno dete dojeno, a drugo hranjeno na flašicu. Njihovi koeficijenti inteligencije nisu bili bitno različiti.
U nekim ranijim istraživanjima o odnosu dojenja i inteligencije deteta, koja su dala suprotne rezultate,
intreligencija majke uopšte nije uzimana u obzir, a ona je od ključnog značaja, napominju škotski istraživači.
Ipak, ako ne iz ovog razloga, dojenju u svakom slučaju treba dati prednost u odnosu na veštačko hranjenje beba. Osim što smanjuje rizik od infekcija, respiratornih bolesti i dijareje, ono čini manje verovatnim da će beba odrasti u gojaznog čoveka (ukoliko je dojena bar prvih šest meseci).
Neka istraživanja takodje su pokazala da dojenje ima iblagotvoran uticaj na krvni pritisak i nivo holesterola u kasnijem životu.
(MONDO)