Koristeći najmoderniju tehniku genetskog inženjeringa, naučnici su zaključili da mogu da ožive davno izumrle forme života.
Koristeći najmoderniju tehniku genetskog inženjeringa, naučnici su zaključili da mogu da ožive davno izumrle forme života.U pitanju za sada još nije imitacija "Parka iz doba Jure" i oživljavanje dinosaurusa - mada bi i to moglo da se desi za nekoliko desetina godina - već oživljavanje najednostavnijih oblika života, kao što su virusi, objavio je španski dnevni list "ABC".
Prošle godine grupa američkih biologa je uspela da rekonstruiše virus koji je bio odgovoran za pandemiju gripa 1918. godine, dok je ove godine tim francuskih naučnika učinio isto s virusom koji je nestao pre milion godina. Reč je o virusu koji je napadao naše pretke, daleko pre pojavljivanja prvih predstavnika homo sapiensa.
Tehnika koju naučnici koriste sastoji se u identifikovanju i nalaženju tragova koje su ti virusi ostavili na našem genomu. Za sada se zna za više od 10.000 segmenata u ljudskom DNK koji pokazuju velike sličnosti s nekim retrovirusom, porodicom virusa koja uključuje i dobro poznati virus HIV, izazivač side.
Ono što je karakteristično za retroviruse je da ugrade kopiju svojih gena u genom ćelija koje napadaju. Taj proces, koji se ponavlja i akumulira u genomu tokom generacija i generacija, ostavlja duboke tragove u genskom materijalu ljudske vrste.
Naučnici smatraju da je osam odsto ljudskog genoma sastavljeno od te "virusne DNK", koja je u naučnim krugovima poznata kao "ljudski endogeni retrovirus" ili HERV.
"Do sada se nikada nije našao neki HERV koji bi bio funkcionalan, odnosno sposoban za one funkcije koje je imao virus od koga potiče", ističe francuski naučnik Tijeri Hajdmen. On je, zajedno sa svojim kolegama, istraživao DNK jednog HERV-a, koji se prenosi medju ljudima, i, na osnovu razlika koje je pronašao u njegovom modelu, otkrio delove virusa koji nedostaju.
Zatim je, uz pomoć genetskog inženjeringa, uspeo da rekonstruiše delove koji su nedostzajali i onda ga je ugradio u ljudske ćelije. Neke od tih ćelija su počele da proizvode novi HERV koji je mogao da zarazi i ostale ćelije u blizini.
Francuski naučnici se nadaju da će im ova dostignuća pomoći da izvedu studiju o tome kako HERV utiče na razvoj kancera.
(Tanjug)