Plodovi jagodastog voća, posebno malina, sorta "vilamet" i "miker" koje se sve više gaje u Srbiji imaju značajno citostatičko dejstvo, pokazala su istraživanja sedmoro naučnika iz Instituta za onkologiju i radiologiju, Instituta za medicinska istraživanja biljaka u Beogradu i čačanskog Instituta za voćarstvo.
Plodovi jagodastog voća, posebno malina, sorta "vilamet" i "miker" koje se sve više gaje u Srbiji imaju značajno citostatičko dejstvo, pokazala su istraživanja sedmoro naučnika iz Instituta za onkologiju i radiologiju, Instituta za medicinska istraživanja biljaka u Beogradu i čačanskog Instituta za voćarstvo.Sastojci jagodastog voća kao što su antocijanini i polifenoli, od kojih se posebno ukazuje na elaginsku kiselinu, pokazali su se u epruveti, ali i u živo, kao veoma blagotvorni u zaštiti ćelija od oštećenja, starenja i raznih oblika kanceroznih oboljenja, navedeno je u naučnom radu srpskih istraživača koji je nedavno objavljen u britanskom časopisu "Hemija hrane" (Food Ćemistri), čiji je izdavač Univerzitet u Ridingu.
Pošto su maline veoma bogate elaginskom kiselinom, posebno je istraživano dejstvo vodenih ekstrakta maline od pulpe i semena pet raznih sorti, a potom je vršeno poredjenje njihovog dejstva u odnosu na učinak elaginske kiseline kada se primenjuje sama.
Ova istraživanja su potvrdila nesumljivo citostatičko dejstvo na ćelije karcinoma debelog creva kod čoveka, a lekovito dejstvo najizraženije je kod ekstrata semena sorte "vilamet".
Saznanja do kojih se došlo u ovom istraživanju, deo su šireg projekta o "proizvodima od maline", kojim rukovodi profesor dr Svetislav Petrović, a istraživanjem je potvrdjeno antikancerogeno delovanje jagodastog voća, posebno kod nas veoma rasprostranjene sorte "vilamet".
Jedan od koautora rada Aleksandar Leposavić, istraživač Instituta u Čačku rekao je Tanjugu da je sorta maline "vilamet" okosnica malinarske proizvodnje u zapadnoj Srbiji, gde zauzima oko 95 odsto površina pod malinom.
Zajedničko istraživanje naučnika iz Srbije pokazalo je da sama elaginska kiselina izaziva takodje citostatičko dejstvo, ali da u kombinaciji sa drugim sastojcima jagodastog voća, kao što su, na primer, antocijanini deluje još efikasnije.
Podaci dobijeni eksperimentima, naveo je Leposavić, posvedočili su da dnevno uzimanje samo 121 grama "vilameta" obezbedjuje dovoljno antiproliferativnog potencijala za suzbijanje ćelija karcinoma debelog creva, a to je znatno manje od količine plodova drugih sorti potrebnih da bi se postiglo slično dejstvo.
(MONDO/agencije)