Dok "grickanje" izmedju obroka može da bude neprijatelj vitke linije mladih i sredovečnih ljudi, par užina dnevno moglo bi da bude od koristi za starije osobe, poručuju američki stručnjaci s Univeziteta Obern u saveznoj državi Alabami.
Dok "grickanje" izmedju obroka može da bude neprijatelj vitke linije mladih i sredovečnih ljudi, par užina dnevno moglo bi da bude od koristi za starije osobe, poručuju američki stručnjaci s Univeziteta Obern u saveznoj državi Alabami.Užine, naime, mogu da pomognu starijim osobama da unesu dovoljno kalorija i potrebnih hranljivih materija, budući da se s godinama često smanjuje unos hrane pri redovnim obrocima.
Neka ranija istraživanja su pokazala da i medju relativno zdravim ljudima posle šezdesete, oni koji unose malo kalorija, proteina i ugljenih hidrata umiru ranije.
Stručnjaci iz Alabama su do zaključka da su užine korisne došli analizirajući podatke jedne nacionalne studije o zdravlju i ishrani, u koju je bilo uključeno 2.000 ljudi starosti od 65 i više godine. Medju njima je 84 odsto je prijavilo kako imaju običaj da nešto pojedu van glavnih obroka.
Ispostavilo se da užine u njihovom ukupnom unosu kalorija i ugljenih hidrata u proseku imaju udeo od četvrtine, a u unosu proteina udeo od 14 odsto. Takodje je ustanovljeno da stariji ljudi koji užinaju u proseku konzumiraju 250 kalorija dnevno više od svojih vršnjaka koji nemaju tu naviku.
Stručnjaci preporučuju užine naročito onim starijim osobama koje primete kako počinju da mršave ili da im apetit slabi. To, naravno, ne znači da treba da se "bace" na prazne kalorije, kao što su čips i slične grickalice. Preporučuju im se zdrave užine kao što su voće, povrće, jogurt, tunjevina ili produkti integralnih žitarica.
S druge strane, stari ljudi koji se, inače, hrane zdravo i dovoljno, ne moraju po svaku cenu da užinaju, a takodje ni da se baš sasvim odreknu čipsa ili slatkiša, budući da, po rečima američkih stručnjaka, omiljena hrana može da bude veliki izvor zadovoljstva.
(Tanjug)