Smanjivanje holesterola je jedan od najboljih načina da se spreče kardiovaskularne bolesti, ali ne treba ga previše smanjivati, jer se može povećati rizik od dobijanja nekih malignih oboljenja, saopštili su naučnici u studiji objavljenoj u SAD.
Smanjivanje holesterola je jedan od najboljih načina da se spreče kardiovaskularne bolesti, ali ne treba ga previše smanjivati, jer se može povećati rizik od dobijanja nekih malignih oboljenja, saopštili su naučnici u studiji objavljenoj u SAD.
Američki naučnici su razmotrili 23 već objavljene studije tokom kojih je ispitano više od 40.000 pacijenata koji su uzimali statine - lekove za snižavanje nivoa holesterola u krvi.
"Blagotvorni efekat statina na smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti se uopšte ne dovodi u pitanje. Medjutim, snižavanje holesterola uz pomoć statita trebalo bi da bude predmet dodatnih istraživanja", dodaje se u najnovijoj studiji.
Naučnici su naveli da će nastaviti ispitivanje kako bi utvrdili da li je malignitet neželjeni efekat koji izazivaju statini ili posledica niskog holesterola.
Holesterol je inače, normalni sastojak krvne plazme i tkiva. Unosimo ga hranom, preko namirnica životinjskog porekla. Prosečno se dnevno unese 500-1.000 mg egzogenog holesterola.
Holesterol može biti "loš" i "dobar". Lošim se naziva LDL holesterol jer on prenosi 75 % masti (50 % holesterola) krvi i glavni je nosač holesterola. HDL holesterol je "dobar" jer sadrži 50 % proteina i samo 20 % holesterola.
LDL odvodi holesterol u krvne sudove, izazivajući stvaranje ateromatoznog plaka i razvoj srčanih oboljenja. Suprotno tome HDL uklanja holesterol iz krvnih sudova i nosi ga prema jetri gde se on putem žuči izbacuje iz organizma.
Dakle, HDL prenosi "loš holesterol iz cirkulacije u jetru, i time čisti krv od lošeg holesterola i sprečava pojavu ateroskleroze.
HDL holesterol se može povećati na nekoliko načina, pre svega prestankom pušenja, izbegavanjem alkohola i redovnim fizičkim aktivnostima.
Žene imaju više HDL holesterola od muškaraca.
Džigerica teleća 370 mg
Jaje (tvrdo kuvano) 274 mg
Džigerica svinjska 260 mg
Morski rakovi 195 mg
Svinjsko meso 121 mg
Hamburger 120 mg
Sir Gauda 114 mg
Slatka pavlaka 111 mg
Krem sir 110 mg
Sir Cheddar 105 mg
Majonez 105 mg
Goveđi odrezak 101 mg
Viršle (pileće meso) 100 mg
Slanina 93 mg
Piletina (batak) 91 mg
Piletina (belo meso) 69 mg
Školjke 67 mg
Kisela pavlaka (20 %) 66 mg
Sardine 61 mg
Piškote 60 mg
Pašteta, svinjska 50 mg
Sladoled 44 mg
Tunjevina 31 mg
Mleko 3.3 % mm 14 mg
Jogurt 13 mg
(MONDO/www.studpol.co.yu)
Američki naučnici su razmotrili 23 već objavljene studije tokom kojih je ispitano više od 40.000 pacijenata koji su uzimali statine - lekove za snižavanje nivoa holesterola u krvi.
"Blagotvorni efekat statina na smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti se uopšte ne dovodi u pitanje. Medjutim, snižavanje holesterola uz pomoć statita trebalo bi da bude predmet dodatnih istraživanja", dodaje se u najnovijoj studiji.
Naučnici su naveli da će nastaviti ispitivanje kako bi utvrdili da li je malignitet neželjeni efekat koji izazivaju statini ili posledica niskog holesterola.
Holesterol je inače, normalni sastojak krvne plazme i tkiva. Unosimo ga hranom, preko namirnica životinjskog porekla. Prosečno se dnevno unese 500-1.000 mg egzogenog holesterola.
Holesterol može biti "loš" i "dobar". Lošim se naziva LDL holesterol jer on prenosi 75 % masti (50 % holesterola) krvi i glavni je nosač holesterola. HDL holesterol je "dobar" jer sadrži 50 % proteina i samo 20 % holesterola.
LDL odvodi holesterol u krvne sudove, izazivajući stvaranje ateromatoznog plaka i razvoj srčanih oboljenja. Suprotno tome HDL uklanja holesterol iz krvnih sudova i nosi ga prema jetri gde se on putem žuči izbacuje iz organizma.
Dakle, HDL prenosi "loš holesterol iz cirkulacije u jetru, i time čisti krv od lošeg holesterola i sprečava pojavu ateroskleroze.
HDL holesterol se može povećati na nekoliko načina, pre svega prestankom pušenja, izbegavanjem alkohola i redovnim fizičkim aktivnostima.
Žene imaju više HDL holesterola od muškaraca.
Količina holesterola u 100 g namirnica
Džigerica pileća 500 mgDžigerica teleća 370 mg
Jaje (tvrdo kuvano) 274 mg
Džigerica svinjska 260 mg
Morski rakovi 195 mg
Svinjsko meso 121 mg
Hamburger 120 mg
Sir Gauda 114 mg
Slatka pavlaka 111 mg
Krem sir 110 mg
Sir Cheddar 105 mg
Majonez 105 mg
Goveđi odrezak 101 mg
Viršle (pileće meso) 100 mg
Slanina 93 mg
Piletina (batak) 91 mg
Piletina (belo meso) 69 mg
Školjke 67 mg
Kisela pavlaka (20 %) 66 mg
Sardine 61 mg
Piškote 60 mg
Pašteta, svinjska 50 mg
Sladoled 44 mg
Tunjevina 31 mg
Mleko 3.3 % mm 14 mg
Jogurt 13 mg
(MONDO/www.studpol.co.yu)