Dan sećanja na preminule od side obeležen je u nedelju u 18 gradova u Srbiji, kao i širom sveta širenjem crvene trake na kojoj su paljene sveće i ostavljane poruke.
Na Trgu Republike u Beogradu u nedelju je u 20.00 organizovano paljenje sveća na crvenoj traci u znak sećanja na preminule od side. Stotinak građana, prolaznika i aktivista JAZAS-a, koji je i organizovao akciju, prilazilo je crvenoj traci i palilo sveće.
Dan sećanja na preminule od side obeležava se od 1983. godine, kada je 18. maja u San Francisku organizovan protest zbog diskriminacije i izoliranja osoba sa HIV-virusom.
U Srbiji je od 1985. do danas registrovano 2.200 osoba zaraženih HIV-om, od kojih je 1.398 obolelo, a 923 umrlo. U toku prošle godine registrovano je 98 novootkrivenih zaraženih osoba, 42 je obolelo, a osamnaest preminulo.
Ministarstvo zdravlja u "Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije za 2006. godinu", navodi da je 4,2 odsto stanovništva u Srbiji testirano na virus HIV-a i da nešto manje od dve trećine odraslog stanovništva u Srbiji ne zna gde to može da uradi. Informisanost o postojanju te bolesti najveća je u Beogradu, a najmanja u jugoistočnoj Srbiji.
Prema podacima UNICEF-a, u svetu oko 33 milona ljudi živi sa virusom HIV-a, a od tog broja je više od dva miliona dece.
Reakcija okoline prema HIV pozitivnim osobama često je negativna zbog neznanja i predrasuda, pokazala je u nedelju predstavljena studija o kvalitetu života ljudi u Srbiji koji žive sa virusom HIV-a.
Kako je rečeno na konferenciji za novinare u Beogradu, publikacija "Biti pozitivan" ilustruje autentično svedočenje o životu sa bolešću koja u Srbiji nosi veliku stigmu, a u istraživanju je učestvovalo dvadeset HIV pozitivnih iz različitih delova Srbije kroz vođenje dnevnika i veliki broj intervjua.
Istraživač Katarina Janković Terzić rekla je da poboljšanje u terapiji i njena dostupnost iz medicinskog ugla omogućava ispunjen i kvalitetan život, ali da su reakcije okoline prema HIV pozitivnim osobama glavna prepreka za njihov kavilitetan život.
Prema njenim rečima, većina HIV pozitvnih u Srbiji nije spremna da otvoreno govori o tome i živi u strahu da će njihova bolest biti javno otkrivena i da će njih i njihove porodice okolina odbaciti.
Sandra Mančić koja od 2000. godine živi sa HIV virusom, rekla je da je diskriminacija najveći problem ljudi koji žive sa tim virusom.
Govoreći o svom iskustvu, Mančićeva je navela da je od kada je otkrila da ima virus ostala bez većine prijatelja, a da je najviše zabolelo to što su je rođeni brat i dve sestre izbacili iz porodične kuće.
Ona je rekla da se svakog dana seća ljudi koji su umrli od side, a posebno je pomenula svog druga Jocu koji je pre nekoliko godina umro na Infektivnoj klinici u Beogradu.
Mančićeva je istakla brigu lekara i zdravstvenih radnika prema osobama zaraženim HIV-om, ali i naglasila da je potrebna pomoć i drugih institucija.
Obeležavanju dana sećanja na preminule od side priključili su se i predstavnici Ukrajine, Gruzije i Bugarske na "Evrosongu", kao i pomoćnica ministra zdravlja Ivana Mišić.
Na kraju konferencije za novinare predstavnica Gruzije Dijana Gurckaja, Džoana i D.J. Dijam iz Bugarske i Ani Lorak iz Ukrajine upalili su sveće u znak sećanja na umrle od side.
Prema podacima UNICEF-a u svetu oko 33 milona ljudi živi sa virusom HIV-a, a od toga broja je više od dva miliona dece.
Iako je prošlo 25 godina od identifikovanja virusa HIV-a, naučnici još tragaju za efikasnom vakcinom protiv tog retrovirusa odgovornog za sidu.Dan sećanja na preminule od side obeležava se od 1983. godine, kada je 18. maja u San Francisku organizovan protest zbog diskriminacije i izoliranja osoba sa HIV-virusom.
U Srbiji je od 1985. do danas registrovano 2.200 osoba zaraženih HIV-om, od kojih je 1.398 obolelo, a 923 umrlo. U toku prošle godine registrovano je 98 novootkrivenih zaraženih osoba, 42 je obolelo, a osamnaest preminulo.
Ministarstvo zdravlja u "Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije za 2006. godinu", navodi da je 4,2 odsto stanovništva u Srbiji testirano na virus HIV-a i da nešto manje od dve trećine odraslog stanovništva u Srbiji ne zna gde to može da uradi. Informisanost o postojanju te bolesti najveća je u Beogradu, a najmanja u jugoistočnoj Srbiji.
Prema podacima UNICEF-a, u svetu oko 33 milona ljudi živi sa virusom HIV-a, a od tog broja je više od dva miliona dece.
Reakcija okoline prema HIV pozitivnim osobama često je negativna zbog neznanja i predrasuda, pokazala je u nedelju predstavljena studija o kvalitetu života ljudi u Srbiji koji žive sa virusom HIV-a.
Kako je rečeno na konferenciji za novinare u Beogradu, publikacija "Biti pozitivan" ilustruje autentično svedočenje o životu sa bolešću koja u Srbiji nosi veliku stigmu, a u istraživanju je učestvovalo dvadeset HIV pozitivnih iz različitih delova Srbije kroz vođenje dnevnika i veliki broj intervjua.
Istraživač Katarina Janković Terzić rekla je da poboljšanje u terapiji i njena dostupnost iz medicinskog ugla omogućava ispunjen i kvalitetan život, ali da su reakcije okoline prema HIV pozitivnim osobama glavna prepreka za njihov kavilitetan život.
Prema njenim rečima, većina HIV pozitvnih u Srbiji nije spremna da otvoreno govori o tome i živi u strahu da će njihova bolest biti javno otkrivena i da će njih i njihove porodice okolina odbaciti.
Sandra Mančić koja od 2000. godine živi sa HIV virusom, rekla je da je diskriminacija najveći problem ljudi koji žive sa tim virusom.
Govoreći o svom iskustvu, Mančićeva je navela da je od kada je otkrila da ima virus ostala bez većine prijatelja, a da je najviše zabolelo to što su je rođeni brat i dve sestre izbacili iz porodične kuće.
Ona je rekla da se svakog dana seća ljudi koji su umrli od side, a posebno je pomenula svog druga Jocu koji je pre nekoliko godina umro na Infektivnoj klinici u Beogradu.
Mančićeva je istakla brigu lekara i zdravstvenih radnika prema osobama zaraženim HIV-om, ali i naglasila da je potrebna pomoć i drugih institucija.
Obeležavanju dana sećanja na preminule od side priključili su se i predstavnici Ukrajine, Gruzije i Bugarske na "Evrosongu", kao i pomoćnica ministra zdravlja Ivana Mišić.
Na kraju konferencije za novinare predstavnica Gruzije Dijana Gurckaja, Džoana i D.J. Dijam iz Bugarske i Ani Lorak iz Ukrajine upalili su sveće u znak sećanja na umrle od side.
Prema podacima UNICEF-a u svetu oko 33 milona ljudi živi sa virusom HIV-a, a od toga broja je više od dva miliona dece.
Četvrt veka od otkrivanja virusa još nema vakcine
"Više od jedne milijarde dolara se godišnje izdvaja u svetu za istraživanje bolesti side i za sada još nema vakcine protiv te zarazne bolesti", od koje je umrlo 25 miliona ljudi u svetu, izjavio je stručnjak Brus Volker sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Harvardu.
Vakcina laboratorije Merk od koje se mnogo očekivalo nije se pokazala kao dovoljno efikasna. Američki nacionalni Institut za alergije i infektivne bolesti, koji je vodio klinička ispitivanja eksperimentalne vakcine ove laboratorije, saopštio je u septembru 2007. godine da odustaje od daljih ispitivanja.
Dalja analiza vakcine je pokazala da ne može da spreči infekciju izazvanu virusom ljudske autoimune deficijencije (HIV).
Za razliku od nekoliko desetina prethodno testiranih vakcina protiv side, čiji je cilj bio jačanje imunskog sistema, vakcina laboratorije Merk je imala za cilj da stimuliše limfocite T, važne komponente imuniteta.
"Ova vakcina je najviše obećavala i mislim da je ovaj neuspeh razočarenje za sve naučnike koji rade na pronalasku vakcine, rekao je direktor Merka Mark Fanjberg.
Otvarajući poslednju konferenciji američkog Udruženja za promovisanje nauke, američki biolog Devid Baltimor je rekao da je "međunarodna zajednica očajna, jer sada ne vidi kako će uspeti u pronalasku" vakcine.
Najveća teškoća u pronalasku vakcine su posebne patološke karakteristike virusa HIV-a, koje nisu prisutne kod drugih virusa. HIV ima veliku moć mutacije i prilagođavanja i za sada su otkrivene tri vrste virusa HIV-a. Jedna vrsta, nazvana M, ima devet različitih podgrupa, sa neograničenim brojem varijacija.
Naučnici navode da jedna podgrupa virusa može da varira za 20 do 30 odsto u Africi, gde je HIV najprisutniji i gde ima najviše mutacija.
Prema njihovim rečima, značajan je izazov pronaći vakcinu koja bi zaštitila ljude od svih mutacija virusa, jer u svetu, prema podacima Unicefa, već ima 33 miliona inficiranih, među kojima je i dva miliona dece.
(Beta)