Rasprave o tome koja je vrsta ishrane zdravija, traju decenijama. Vegetarijanci ističu štetnost mesa po srce i krvne sudove, dok mesojedi naglašavaju važnost životinjskih proteina. Ipak, šta nauka kaže o vezi između ishrane i dužine života? Veliko kinesko istraživanje ponudilo je neočekivan odgovor na to pitanje.
Naučnici sa Univerziteta Fudan analizirali su podatke više od 5.000 starijih osoba i došli do zaključka da oni koji konzumiraju meso, imaju znatno veće šanse da dožive stotu godinu u poređenju s onima koji su u potpunosti izbacili namirnice životinjskog porekla. Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom naučnom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.
Vegani zaostaju za mesojedima za 29 odsto
U istraživanju je učestvovalo 5.203 ispitanika starijih od 80 godina. Posmatranje je započeto još 1998. godine i trajalo je nekoliko decenija. Tokom tog perioda, 1.495 učesnika doživelo je stoti rođendan, dok je 3.744 osoba preminulo ranije.
Statistička analiza pokazala jasno - čak i kada su uzeti u obzir faktori poput fizičke aktivnosti, pušenja i opšteg zdravstvenog stanja, osobe koje su iz ishrane izbacile meso, imale su 19 odsto manju verovatnoću da dožive sto godina u poređenju sa osobama koje su imale mešovitu ishranu.
Najizraženija razlika uočena je kod vegana, onih koji su se odrekli ne samo mesa, već i svih proizvoda životinjskog porekla. Njihove šanse da postanu dugovečni, bile su za 29 odsto niže u odnosu na ljude sa raznovrsnim jelovnikom. Vegetarijanci koji konzumiraju jaja i mlečne proizvode, imali su nešto bolje rezultate, ali su i dalje zaostajali za mesojedima za 14 odsto.
Zašto je meso važno za starije osobe?
Glavni autor studije, dr Sjang Gao, objašnjava dobijene rezultate posebnim potrebama organizma u poznim godinama. Nakon osamdesete godine života, telu je potrebno više određenih hranljivih materija nego što strogo biljna ishrana može da obezbedi.
"Naše istraživanje pokazuje da kod osoba starijih od 80 godina, ishrana koja uključuje i biljne i životinjske namirnice, efikasnije doprinosi dugovečnosti nego strogo vegetarijanstvo. Ovo je posebno važno za one koji imaju manjak telesne mase", ističe dr Gao.
Meso sadrži kompletne proteine sa svim esencijalnim aminokiselinama, vitamin B12 (koji ne postoji u biljnoj hrani), lako apsorbujuće gvožđe, cink i druge mikroelemente. S godinama, sposobnost organizma da apsorbuje hranljive materije slabi, pa postaje teže obezbediti dovoljne količine neophodnih nutrijenata isključivo iz biljnih izvora.
Povrće - glavni ključ dugovečnosti
Ipak, rezultati istraživanja ne znače da treba jesti meso u velikim količinama. Naučnici su otkrili da najveći pozitivan uticaj na dužinu života ima povrće.
Učesnici koji su svakodnevno konzumirali povrće, imali su čak 84 odsto veće šanse da dožive sto godina u poređenju s onima koji su zanemarivali biljnu hranu. To je najimpresivniji podatak u čitavom istraživanju. Zaključak je jasan: idealna ishrana za dug život nije ni "samo meso" ni "samo biljke", već razumno kombinovanje oba.
I telesna težina igra važnu ulogu
Zanimljivo je da uticaj ishrane na dugovečnost nije bio isti kod svih ispitanika. Ključnu ulogu imao je indeks telesne mase.
Vegetarijanci sa telesnom težinom primerenom uzrastu nisu pokazivali značajno lošije rezultate u odnosu na mesojede. Kod osoba sa viškom kilograma, tip ishrane uopšte nije imao statistički značajan uticaj na preživljavanje. Međutim, kod starijih ljudi sa nedovoljnom telesnom težinom, razlika je bila ogromna. U toj grupi svakodnevna konzumacija mesa povećavala je šanse za doživljavanje stote godine za 44 odsto.
"Uravnotežena ishrana koja kombinuje namirnice životinjskog i biljnog porekla najefikasnija je za dugovečnost starijih osoba sa manjkom telesne mase", zaključuje dr Gao.
Rizici vegetarijanstva u starijem životnom dobu
Iako se odricanje od mesa često povezuje s boljim zdravljem kardiovaskularnog sistema, kod veoma starih ljudi ta prednost može da preraste u problem. Naime, manjak telesne mase je česta pojava kod osoba starijih od 80 godina, a dodatno izbacivanje mesa može da pogorša nedostatak ključnih hranljivih materija.
Nedovoljan unos proteina dovodi do gubitka mišićne mase (sarkopenije), što je izuzetno opasno u starijem dobu. Slabi mišići povećavaju rizik od padova i preloma, smanjuju pokretljivost i na kraju skraćuju životni vek. Nedostatak vitamina B12, čest kod vegetarijanaca, a naročito kod vegana, može da izazove anemiju i neurološke probleme. Manjak gvožđa takođe dovodi do anemije, slabosti i kognitivnih poremećaja.
Konačan zaključak
"Naši rezultati naglašavaju presudnu važnost uravnotežene ishrane koja uključuje i životinjske i biljne proizvode za zdravo starenje. Potrebna su dodatna istraživanja veoma starih osoba kako bi se formulisale jasne prehrambene preporuke za ovu rastuću populaciju u društvu koje ubrzano stari", zaključuju autori studije.
Nauka daje prilično jasan odgovor - za osobe starije od 80 godina najpovoljnija je mešovita ishrana sa naglaskom na povrće, ali uz obavezno prisustvo mesa, dok strogo vegetarijanstvo u tom životnom dobu može da donese više štete nego koristi.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)