• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ALARMANTNO! PACOVI U BEOGRADU POSTALI OTPORNI NA SREDSTVO KOJE IH UBIJA: Nose oko 40 bolesti koje se prenose na ljude

Autor Ivana Vlajković

Pacovi u Beogradu postali otporni na otrov koji ih ubija.

 Pacovi u Beogradu postali otporni na otrov koji ih ubija Izvor: MONDO/Uroš Arsić/Shutterstock

Zimski period uobičajeno je vreme za povećanje broja glodara u gradskoj sredini, a tome doprinosi i sve veći broj gradilišta. Kako kažu stručnjaci poslednjih godina primećena je i rezistentnost pacova na sredstvo kojom se obavlja deratizacija te je neophodno njegovo menjanje.

Snimci sa društvenih mreža svedoče da su se u centru Beograda pojavili pacovi. Beograđani su mogli da ih vide u izlogu pekara, butika, kako izlaze iz WC šolja, na Savskom šetalištu i kod Hrama Svetog Save. Prema rečima dr Duška Ćirkovića sa Biološkog fakulteta, u Beogradu ima više od 100.000 pacova.

Stručnjaci kažu da čim viđamo pacove po ulicama, znači da su prenamnoženi. Topla-hladna zima im posebno pogoduje, jer u potrazi za hranom, sve češće ih viđamo u gradu. U pogodnim uslovima, jedan par glodara godišnje može dati potomstvo od oko 1.000 novih jedinki.

"Suzbijanje glodara se već duže vreme vrši preparatima na bazi bromadioloma, preparat koji deluje antikoagulantno odnosno sprečava zgrušavanje krvi kod glodara. Nije akutni otrov, znači glodari ne umiru odjednom nego posle par dana dođe do unutrašnjeg krvarenja sivih pacova, uglavnom u kanalima pod zemljom", objašnjava Ivan Aleksić, biolog iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.

Gradska čistoća dva puta godišnje sprovodi deratizaciju javnih mesta, priobalja i nehigijenskih naselja dok pojavu pacova u gradu možemo prijaviti Sekretarijatu za zaštitu životne sredine. Povećana brojnost populacije posebno je opasna jer oni nose više od 40 bolesti koje se mogu preneti na ljude.

"Čim vidite jednog pacova pregaženog, kao što se desilo pre neki dan u našem kraju, znate koliko je sati. Tako da mere koje se preduzimaju kada je u pitanju deratizacija, bilo miševa ili pacova se uobičajeno radi dva puta godišnje, ali bi trebalo ipak malo češće", kaže prof. dr Dragan Kataranovski sa Biološkog fakulteta i naučni savetnik Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković".

Profesor Kataranovski kaže i da je primećena i sve veća rezistencija pacova na sredstvo kojim se ubijaju te i bi i njega trebalo menjati na svakih 10 godina. Povećana brojnost glodara posledica je i brojnih gradilišta koje nakon rušenja starih objekata aktiviraju tunele u kojima pacovi žive.

"Englezi imaju zakon da kada se ruši stari objekat obavezna je da se uradi deratizacija pre izgradnje novog. Svedoci smo da se sve više gradi u gradu i naravno da to doprinosi pojavi glodara i naravno da kada se oni oteraju sa jednog mesta gde je bila velika populacija koja nije suzbijena na vreme, raširi se po kraju", kaže Aleksić.

BONUS VIDEO: 

Pogledajte

03:05
PARIZOM HARAJU PACOVI! Ćetković u uključenju iz Francuske: U gradu je preko 6 MILIONA ŠTAKORA, A UZROK JE SAMO JEDAN
Izvor: Kurir televizija
Izvor: Kurir televizija

(Blic/MONDO/I.V.)

Možda će vas zanimati

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Top

Da probate sa parizerom i majonezom

Armagedon

Jeste sigurni da su to pacovi,dal nisu nindza kornjace?

special image