• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ČIPS POVUČEN ZBOG AKRILAMIDA, ALI NIJE JEDINI KOJI GA SADRŽI! Evo GDE sve može da se nađe, krompir i tost najopasniji

Autor Marija Ivetić

Zbog povećane količine akrilamida u Hrvatskoj je sa polica prošlog meseca povučen Aro čips paprika od 300 grama, a gde sve ovo opasno jedinjenje može da se nađe objašnjava nam profesor dr Živoslav Tešić sa Hemijskog fakulteta u Beogradu.

 U kojim sve proizvodima može da se pronađe akrilamid Izvor: Shutterstock/Reddit/Youtube/Prva/screenshotYoutube/Prva

Akrilamid uobičajeno nastaje tokom proizvodnje u termičkim procesima (prženjem ili pečenjem) hrane bogate ugljenim hidratima i mastima. Podjednako se stvara prilikom pripremanja hrane kod kuće i u procesu proizvodnje, a procenjuje se da prisutnost akrilamida u hrani može da poveća rizik od razvoja raka u svim starosnim grupama. Rezultati studija koje su sprovođene na životinjama, pokazuju da su akrilamid i njegov metabolit glicidamid genotoksični i kancerogeni, da oštećuju DNA i uzrokuju rak.

Međutim, dostupni dokazi iz studija na ljudima koji govore o povezanosti izlaganja akrilamidu putem ishrane i pojavi raka, za sada su ograničeni.

“U poslednje vreme granica za dozvoljenu koncentraciju akrilamida u hrani se smanjuju, a Aro čips je najverovatnije imao mnogo veću koncentraciju od dozvoljene. Ako na vašu telesnu masu pojedete par komada čipsa, svakako da to neće imati uticaj na zdravlje, ali druga priča je ako pojedete 200 ili 300 grama”, kaže profesor Živoslav Tešić za MONDO.

Profesor objašnjava da je akrilamid uobičajena supstanca koja svakodnevno nastaje u kuhinji, te da ga svakodnevno unosimo, ali treba voditi računa da to ne bude u velikoj količini.

Evo kako da smanjite unos akrilamida:

• Hranu bogatu skrobom (krompir, hleb, proizvodi sa brašnom) pržite ili pecite do postizanja zlatno žute boje
• Izbegavajte konzumaciju zagorele hrane (zagoreli tost, tamniji čips, prženi krompir)
• Ne obrađujte hranu bogatu skrobom na temperaturi višoj od 200 stepeni

 Najopasnija hrana bogata skrobom

“Akrilamid nastaje reakcijom amino kiselina i šećera pri povišenoj temperaturi, uglavnom pri pripremi hrane koja ima puno skroba i obrađuje se na visokoj temperaturi iznad 200 stepeni, što može da dovede do njegovog stvaranja. Ukoliko npr. pripremate prženi krompir ili tost, kada se pri zagrevanju na tim namirnicama pojavi braon boja, u pitanju je tzv. Milardova reakcija prilikom koje nastaje akrilamid”, navodi naš sagovornik.

Zato, kako profesor pojašnjava, ne treba tostirati hleb do te mere da pregori niti da bude braon boje.

“Toster sigurno radi na temperaturi od 180 stepeni, pa je najbolje da tost bude zlatno žute boje, a ne braon. Ipak, minimalna količina od dva tosta ne predstavlja opasnost po čoveka”, kaže profesor za MONDO i naglašava da treba voditi računa prilikom pripreme i sve druge hrane koja je bogata skrobom.

“Kada pečete tortu vodite računa ako ima puno skroba, baš kao i kod raznih vrsti testa, generalno sve što ima puno brašna ne treba peći na visokim temperaturama”, zaključuje profesor Tešić. 

(Mondo)

Možda će vas zanimati

Tagovi

Komentari 3

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Markat

To ona privatna roba marka Metroa? Kako to ne pogrese u Nemackoj?

stanko

Sad ce i nasi povuci za jedno 2 meseca

Ja

Mmmm volim akrilamid...ukusan akrilamid...

special image