• Izdanje: Potvrdi
Emisije
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

BRUTALNI MASAKR NA KORANSKOM MOSTU: Srbi odustali od komemoracije u Karlovcu, "branitelji" zapretili dolaskom!

Na vest da će danas na Koranskom mostu u Karlovcu biti održan komemorativni skup za 13 ubijenih srpskih rezervista 21.9.1991, karlovački "branitelji" zatražili su da se okupljanje zabrani i zapretili svojim dolaskom, nakon čega su Srbi odustali od komemoracije.

 Izvor: Printscreen/YouTube/HRT

Srpsko narodno vijeće (SNV) je nakon suprotstavljanja hrvatskih učesnika rata odustalo od današnje komemoracije na Koranskom mostu u Karlovcu, gde su 21. septembra 1991. na brutalan način ubijeni srpski rezervisti. Reč je o jednom od prvih ratnih zločina počinjenim nad pripadnicima JNA.

Trinaestoricu rezervista ЈNA su likvidirali, što klanjem dok su ležali, što hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju. Trojica, od kojih jedan sa teškim povredama, spasila su se skokom s mosta, a četvrti, takođe teško ranjen, se u toku noći izvukao ispod mrtvih saboraca.

Kaznu za zločin nad Srbima odslužio je samo hrvatski policijski specijalac Mihajlo Hrastov.

Komemoracija za 13 Srba ubijenih pre 29 godina umesto na mostu održaće se u pravoslavnoj crkvi u Karlovcu i na groblju Parunovac i Čatrnja i to zajedno sa rodbinom žrtava i antiratnim aktivistima i građanima i građankama Karlovca, piše u Facebook objavi SNV-a, uz reči da "na samom mestu zločina to ove godine nije bilo moguće".

Možda će vas zanimati

U istoj objavi se osuđuju ratna granatiranja Karlovca, huškanja i podsticanja na rat i mobilizaciju i "neodgovorne politike koje su paralelno s ratnim pripremama dogovarale podelu društvenog vlasništva", ali su takođe osudili i "nehumane egzekucije golorukih zarobljenika".

Karlovački gradonačelnik Damir Mandić pozvao je SNV da "na tragu svih nastojanja za uvažavanjem i pomirenjem iskreno pristupe suočavanju s prošlošću kako se ovakve situacije ne bi ponavljale".

Povodom obeležavanje godišnjice stradanja Srba, hrvatski tzv. branitelji saopštili su da su oni “živi svedoci zbivanja tog 21. septembra 1991. i znaju kakvo je ozračje vladalo na mostovima karlovačkih reka Korane i Mrežnice”.

“Strah i nemir bio je uvučen u svakog karlovačkog branitelja na tim lokacijama. Pozdravljamo suočavanje sa zločinima koji su se dogodili u Karlovcu i okolini i želimo podsetiti predstavnicu SNV na sve događaje i zločinačko stradavanje civila, dece, trudnica i nemoćnih staraca na okupiranim područjima Grada Karlovca. Za razliku od događaja na koranskom mostu, gde su neutralizirane naoružane i uniformisane osobe, želimo podsetiti na ubijene nenaoružane civile koji nisu bili u sastavu niti jedne oružane formacije, a ubijeni su iz zločinačke mržnje. Takođe, moramo podsetiti da i dan danas porodice nestalih hrvatskih branitelja nemaju gde zapaliti sveću i odati počast svojim najdražima”, objavili su u saopštenju.

Zločin na Koranskom mostu u Karlovcu jedan je od prvih ratnih zločina nad pripadnicima ЈNA, a hrvatsko pravosuđe je tokom 23 godine dugog suđenja procesuiralo samo jedno lice, istovremeno praveći od njega žrtvu i heroja, navode iz "Veritasa".

Pripadnici MUP-a i Zbora narodne garde Hrvatske su 21. septembra 1991. godine ispred mosta na reci Korani zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne "Mekušje" u kasarnu "Logorište", prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava ЈNA, u to vreme jedine legitimne i regularne vojske u SFRЈ.

Nakon obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, oni su odložili oružje, a jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika ЈNA, odvezena je u prostorije policije.

Druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovedena je preko Koranskog mosta.

Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i otpočela "krvavi pir" nad njima.

Trinaestoricu rezervista ЈNA su likvidirali, što klanjem dok su ležali, što hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju.

Trojica, od kojih jedan sa teškim povredama, spasila su se skokom sa mosta, a četvrti, takođe teško ranjen, se u toku noći izvukao ispod mrtvih saboraca.

Za ovaj zločin u maju 1992. godine započeo je krivični progon Mihajla Miše Hrastova, a završio je u maju 2015. godine presudom Vrhovnog suda, kojom je osuđen na četiri godine zatvora zbog krivičnog dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava – protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.

U aprilu 2016. godine Hrastov je otišao na odsluženje ostatka izrečene kazne, sa koje je već 9. decembra iste godine pušten na uslovni otpust, 14 meseci pre isteka.

Hrvatsko pravosuđe se u te 23 godine "proslavilo" s ukupno sedam presuda istom čoveku za isto krivično delo, da bi ga na kraju ipak proglasilo zločincem, paralelno od njega praveći i žrtvu i heroja.

Izrečena kazna se tumači i kao nagrada ubici Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, priznajući da ih je sam pobio i to u iskonstruisanoj nužnoj odbrani, u koju mu nisu na kraju povjerovali ni Vrhovni ni Ustavni sud, ističu iz "Veritasa“.

Iako izvedeni dokazi ukazuju na to da je u likvidaciji rezervnog sastava ЈNA učestvovalo najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva različita oružja, a nadležno tužilaštvo se još ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužbe na ostale izvršioce.

"Veritas" napominje da, prema anketi nekih hrvatskih medija, devet od 10 stanovnika Karlovca i danas smatra da Hrastov nije zločinac, nego heroj.

Hrvatska država je za zločin svog bivšeg specijalca Hrastova za zločin na Koranskom mostu porodicama likvidiranih žrtava, po pravosnažnim presudama parničnog suda, na ime naknade štete isplatila 6,5 miliona kuna (oko 860.000 evra), dok su postupci za četvoricu preživelih još u toku.

Јedan od te četvorice preživelih je i Svetozar Šarac, koji je prvi svedočio o ovom zločinu i na čijem iskazu je zasnovana osuđujuća presuda zločincu Hrastovu.

U zločinu na Koranskom mostu ubijeni su Јovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Bižić i Mile Peurača.

Preživeli i ranjeni su Duško Mrkić, Svetozar Šarac, Nebojša Јasnić i Branko Mađarac.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

Pročitajte i ovo

Inicijalizacija u toku...

Komentari 17

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

AV

U nijednoj normalnoj zemlji sene odaje počast agresorskim vojnicima.Ovo je još jedan pokušaj izjednjačavanja krivnje ,od agresora pokušavaju žrtvu napraviti.E nebu išlo.Dali ćete odavati počast i onima koji su razorili Vukovar i ubijali na Ovčari? Ah da,oni već jesu heroji.

hm

@AV Pa agresori jesu bili Hrvatski branitelji, jer su poceli ubijati regularne vojnike iz zaseda kao pravi terositi sto i jesu bili. Nije vas JNA okupirala.

AV

@hm Da je Armija bila regularna nebi Srbima po Hrvatskoj dijelila oružje,poticala ih na pobunu i spašavala kada bi hrvatska policija odgovorila.

PRIČE IZ SRPSKIH ZATVORA

MONDO & EU