Olupina broda Brindizi je izvađena 30-ih godina godina 20. veka i pretopljena za potrebe italijanske metalne industrije.
Na Badnji dan se navršava 100 godina od stradanja Crnogoraca - ratnih dobrovoljaca u potopljenom brodu na Otrantskim vratima blizu albanske obale. U brodolomu, zbog minirane luke Medova, stradalo je gotovo 400 crnogorskih dobrovoljaca iz Amerike koji su krenuli u Crnu Goru, na poziv kralja Nikole, da bi joj pomogli u Prvom svetskom ratu.
Dobrovoljci su bili u italijanskom parobrodu Brindizi koji je isplovio sa obale Italije, a u blizini albanskog kopna naleteo je na minsko polje. I dalje postoje nedoumice u vezi sa tom tragedijom, a ima i pretpostavki da je u pitanju namerno navođenje broda na minsko polje, jer je postojao bezbedan prilaz luci Medova.
Minsko polje u luci Medova postavila je italijanska Ratna mornarica. Kapetan broda, Italijan, prema utvrđenim činjenicama, znao je za minsko polje, pa je ostalo pitanje zašto nije izbegnuto. Jedno od pitanja je i zašto posada broda nije spustila čamce za spasavanje putnika.
Olupina broda Brindizi je izvađena 30-ih godina godina 20. veka i pretopljena za potrebe italijanske metalne industrije.
Istraživači tragedije broda Brindizi su ranije više puta ukazivali na indolentnost Crne Gore koja kako je navedeno, nikada nije pokazala istinsko raspoloženje da se u potpunosti rasvetli brodolom od pre sto godina.
Postoji ideja da se u gradu medova u Albaniji podigne spomenik stradalnicima Brindizija, koga neki istraživači zovu "crnogorski Titanik".
(Mondo)
