Javni dug Hrvatske skočiće na 90% bruto domaćeg proizvoda čak i ako se kriza u vezi s korona virusom završi za tri meseca. To je upola više od očekivanog srpskog duga posle korona krize.
Hrvatska je u pandemiju uletela kao najzaduženija "zemlja u tranziciji", sa nivoom duga od približno 73%, što je postavlja na visoko deveto mesto po zaduženosti država unutar EU, podseća "Večernji list".
Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70%, dok daleko uspešnija Češka ima samo 32% duga, Slovačka 50%, a najmanje zadužena evropska država Estonija samo 8%.
Na vrhu EU lestvice je, kako se dodaje, stari bolesnik Grčka, sa 180% javnog duga, sledi Italija sa 135%, Portugalija sa 122%, Belgija, Francuska i Španija sa oko 100%, što će se već ove godine znatno pogoršati.
Poređenja radi, ovih dana često pominjana Švedska ima samo 39% javnog duga.
"U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari gresi, pa je jedno vreme prinos na njene desetogodišnje obveznice probio nivo od 3%. Tek nakon snažne intervencije Evropske centralne banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na italijanski dug spustili su se ove nedelje na oko 1,8%", navodi list.
U odnosu na referentne nemačke obveznice, razlika je oko 2,2 procentna poena (%p), pa analitičari procenjuju da će već ove godine italijanski javni dug skočiti na 150% BDP-a, španski na 108%, portugalski na 128%, dok će nemački javni dug, koji startuje sa gotovo idealnih 62%, jedva porasti na 63%.
Brzina rasta duga neće zavisiti samo od masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i od kamata na nova zaduženja.
Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizovala s bankama, a ministar finansija Zdravko Marić izbegava da da precizan odgovor po kojoj je ceni zaključena ta transakcija, navodi "Večernji".
Opet poređenja radi, Srbija je odbila da uzme kredite od MMF-a jer, prema rečima ministar finansija Siniše Malog,"može da se zaduži jeftinije", a u Vladi ne planiraju da javni dug pređe 60%, sa pretkriznih 49%.
Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju hrvatski javni dug dogurati na 90% BDP-a i to u slučaju da kriza završi za tri meseca.
Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji, zaključuje "Večernji list".
