Zemljišta u Srbiji sve su bolja investicija. Parcele se prodaju bez obzira da li su građevinske, industrijske ili poljoprivredne.
Cene građevinskog, obradivog i industrijskog zemljišta u Srbiji sve više rastu. Prošle godine se jedan hektar na pojedinim lokacijama plaćao više hiljada evra, dok je ukupna cena bila i više od milion evra, pokazuju zvanični podaci Republičkog geodetskog zavoda.
Iako je najskuplje zemljište uglavnom u Vojvodini, a najjeftinije na jugu Srbije, potražnja je sve veća i zemlja se sada kupuje širom Srbije, a ne samo u okolini većih centara.
Kod određivanja cene najvažnija je lokacija i kvalitet zemlje, ali je važan i pristup toj lokaciji i nagib terena. Na cenu utiče povećana potražnja zbog izgradnje novih puteva i povećanog broja zasada, tvrde upućeni.
Sve više se govori o kupovini nekretina u Srbiji, ali prava investicija je zapravo kupovina zemljišta, tvrde građevinski stručnjaci.
"Građevinsko, industrijsko i poljoprivredno zemljište u Srbiji je ograničeno, zbog čega se njegova cena već mesecima povećava. U Srbiji je porasla cena i građevinskog i obradivog zemljišta, te su se hektari u prošloj godini vrednovali hiljadama evra. Zemljište je postalo popularno širom Srbije, a gradnja puteva i olakšanih pristupa, kao i rastuća popularnost poljoprivrede među mladima, mogli bi se smatrati glavnim razlozima za to, tvrde upućeni", kažu za MONDO iz Građevinske komore Srbije.
OD 250 DO 1,3 MILIONA
Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Bačkoj, a najjeftinije u Južnoj i Istočnoj Srbiji, pokazuju zvanični podaci Republičkog geodetskog zavoda. Najskuplje zemljište prodaje se po ceni od 30.000 evra, dok je najjefinije od 250 evra za jedan hektar.
"Lokacija, pristup, mogućnost dalje obrade, kvalitet zemlje i nagib određuju visinu cene, ali i to da li će parcela uopšte biti prodata. Podaci pokazuju se za razliku od prethodnog vremena, zemlja sada kupuje širom države, a ne samo u okolini većih centara. Najskuplje se prodaje industrijsko zemljište, naročito u Beogradu. Ipak, prošle godine je najviše plaćen hektar zemlje kod Novog Sada, gde je postignuta rekordna cena industrijskog zemljišta od 1,3 miliona evra po hektaru", kažu za MONDO iz Građevinske komore.
GRADNJA, ALI I SADNJA VOĆA I POVRĆA
Kako kažu iz Građevinske komore Srbije, zemljište se kupuje zbog gradnje, infrastrukture, ali i sve većih poljoprivrednih zasada.
"U okolini mnogih gradova poput Niša i Čačka, zemljište se kupuje zbog infrastrukture i puteva. U Beogadu i Novom Sadu zemljište se kupuje najviše za gradnju objekata, ali zbog svega toga, potražnja je velika i u drugim delovima Srbije. Sve je više državnih subvencija kojima se podstiče ulaganje u poljoprivredne kulture. To je važno i velikim poljoprivrednim proizvođačima, koji na taj način kupovinom zemlje ukrupnjavaju svoje posede", kažu za MONDO.
SIGURNIJE DA ZASADI, NEGO DA KUPI NA GOTOVO
Tražnja za poljoprivrednim zemljištem u Srbiji neprestano raste dok rast cena beleže i oranice, kažu poljoprivrednici.
"Kupci najčešće traže prazne parcele, koje su im potrebne kako bi započeli posao i sadnju nekog voća ili povrća. Računaju da ih najmanje košta kada na taj način započnu posao, jer to je sigurnije nego da kupuju cele nečije zasade", kaže za MONDO agroekonomista Dušan Stajić.
SVI BI DA GAJE BILJKE
Važna je lokacija, kvalitet zemljišta, ali i veličina, a često se gleda okolina i eventualno proširenje, kaže Stajić.
Svako kreće sa manjim brojem ari i hekatara, zatim hoće da se proširuje zasade ili napravi kompleks. Zato im je važno da okolo ima još slobodnog zemljišta gde može dalje da se proširuje. S druge strane, mnogi svojih osnovnih zanimanja i poslova, mogu kao dodati posao da gaje neku biljku. Okreću se kupovini zemlje i sade voćnjake, plastenike, gaje biljke, cveća i vinograd", kaže Dušan Stajić.
INDUSTRIJA
Osim poljoprivrednog, prodavalo se industrijsko zemljište i to po visokim cenama. Zbog toga se ova vrsta zemljišta gleda kao dobra investicija.
"Industrijsko zemljište je dobro ulaganje. Investitorima koji prave fabriku je bitno da znaju sve odlike tog zemljišta i za to će dobro da plate. Oni gledaju lokaciju, industrija kojom se bave, ali i opremljenost samog zemljišta. Onde gde zemljište ima izgrađen put do tamo, vodu i struju, cene su daleko više", kažu iz Komore.
