Karphamar je u intervjuu za "Večernje novosti" govorio o slučaju podmetanja bombe pod autobus Niš ekspresa 2001. godine kod Podujeva, navodeći da nema sumnje da je Fljorim Ejupi bio jedan od dvojice terorista koji su podmetnuli minu sa oko 100 kilograma eksploziva.

OBEZBEĐIVANJE "MISIJE"

Karphamar je opisao još jedan slučaj koji se odigrao u vreme terorističkog napada kod Podujeva, kada ga je zvala komanda britanskog Kfora da obavi uviđaj u vezi s grupom presretnutih albanskih terorista na granici sa centralnom Srbijom, a koji su teško naoružani krenuli u tadašnju Zonu bezbednosti gde je u toku bila albanska pobuna. Ubrzo im je, međutim, javljeno da se sve obustavlja. "Visoki britanski oficir je došao i objasnio da su engleske vojnike okružili specijalci iz američkog kontingenta i sa puškama na gotovs ih primorali da puste teroriste da nastave 'misiju'", ispričao je Karphamar.

Kako je rekao, ne može da zaboravi razgovor sa predsednikom suda u Prištini, Hašimom Musom, koji mu je u oktobru 2001. godine, sugerišući da pusti Ejupija iz pritvora, tražio da "učini uslugu albanskom narodu".

"Naravno, nisam to uradio. Ali, Ejupi se našao na slobodi jer su ga Amerikanci odveli iz pritvora, a potom pustili da pobegne iz Bondstila", kazao je Karphamar, čija knjiga "Sudija u zemlji bezakonja" na srpskom jeziku treba da se pojavi na predstojećem beogradskom Sajmu knjiga.

Švedski sudija je naveo da su iza drveta, odakle je detonirana bomba, pronađeni opušci sa DNK Fljorima Ejupija.

"Laboratorija iz Visbadena poslala je poklapanje jer je on i u Nemačkoj imao dosije. Veoma mi je žao što nisam mogao da učinim više za pravdu na Kosovu. Amerikanci, jednostavno, nisu dozvoljavali da se teroristi procesuiraju", naveo je Karphamar.

Karphamar konstatuje da je Unmik sudstvo bilo "dekoracija za stvaranje nakazne države, a frustracije zbog toga imaju mnogi ljudi iz država koje su bile u sklopu Kfora ili civilnih struktura".

Karphamar je rekao da su albanski civilni sudovi ustrojeni tako da osude baš svakog Srbina, navodeći kao primjer slučaj Momčilovića, dva brata i oca iz Gnjilana koji su bili utamničeni u bazi Bondstil od jula 1999. do septembra 2000. godine.

On podseća da su Momčilovići pritvoreni kada su američki vojnici tokom akcije u Gnjilanu jula 1999. godine ubili komandanta OVK, a ranili njegovog pomoćnika, spasavajući tu srpsku porodicu, ali su albanske sudije mislile drugačije i u prvostepenim postupcima osudile Srbe.

HRVATSKO PRAVOSUĐE - CIVILIZACIJSKI ŠOK

Švedski sudija, koji je bio deo međunarodne pravne misije na području Istočne Slavonije 1996. godine, rekao je da je diskriminatorski odnos prema srpskom narodu uvideo čim je došao na prostore Balkana.

On je istakao da je odnos hrvatskog pravosuđa i zvaničnika prema Srbima za njega bio civilizacijski šok. Prvi slučaj sa kojim se susreo odnosi se na pet srpskih poljoprivrednika iz mesta Šodolovci, koji su optuženi da su tokom sukoba 1992. godine granatirali Osijek.

Karphamar je naveo da je oni nikakve veze sa granatiranjem nisu mogli da imaju i da nikakvi dokazi u optužnici nisu ni priloženi, pa je bio ubeđen da će biti oslobođeni i čak je uticao na petog okrivljenog da se vrati iz izbeglištva i sedne na optuženičku klupu.

"Pre izricanja presude video sam kako iz kancelarije sudije izlaze hrvatski ministar policije i pravosuđa i onda su svi Srbi proglašeni krivima i osuđeni na višegodišnje robije", rekao je Karphamar.

On je naveo da ga je podednako zaprepastilo i obrazloženje presude "Šodolovačkoj grupi" hrvatskog ministra pravosuđa, koji je medijima rekao "kada ne možemo da uhvatimo krupne ribe, sudimo kome možemo".

Karphamar je naveo da je, budući da ništa nije ukazivalo na krivicu Šodolovčana, skupio sa prijateljima iz Švedske novac i platio najboljeg advokata koji je oslobodio te ljude.