Količine snežnih padavina opadaju širom sveta kako temperature rastu zbog klimatskih promena, pokazuju nove analize i mape klimatologa Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

Nedostatak snega nije tako bezazlen i ne znači samo da ćemo tokom zime imati manje posla sa lopatama. To može dovesti do povećanog zagrevanja i poremetiti dostupnost hrane i vode za piće za milijarde ljudi. Naučnici za klimu kažu da je budućnost snežnih padavina prilično jasna: topliji svet znači da će akumulirana voda u atmosferi padati na Zemlju u obliku kiše, a ne snega.

Moguće je da će u bliskoj budućnosti klimatske promene izazvati više ekstremnih zimskih oluja i nekoliko godina sa povećanim snežnim padavinama, ali kako se globalne temperature povećavaju, takvih godina će biti sve manje.

"Naposletku zakoni termodinamike znače da će se sve više i više tog snega pretvarati u kišu", rekao je Brajan Bretšnajder, klimatolog iz Nacionalne meteorološke službe na Aljasci. "Neko vreme se možete izvući s takvim stvarima i neki trendovi mogu biti prikriveni, no na kraju će termodinamika pobediti", rekao je.

Sneg takođe više neće padati linearno, rekao je Džastin Mankin, klimatolog i profesor geografije na Dortmaut koledžu. Umesto toga, postoji tačka preokreta, što bi značilo da, kada se dosegne određeni temperaturni prag, možemo očekivati da će se gubitak snega povećati.

Već je zabeleženo smanjenje godišnjih globalnih snežnih padavina od 2,7 odsto od 1973. godine. Opadajući trend je posebno primetan u srednjim geografskim širinama severne hemisfere, oblasti severno od tropa i južno od Arktika, gde živi veliki deo svetske populacije.

Manje snežnih padavina takođe znači manje snega koji se akumulira u snežnom pokrivaču, dubokom, postojanom snežnom pokrivaču koji se akumulira tokom zime. To je od ključnog značaja za zalihe vode jer se ponaša kao prirodni rezervoar, čuva vodu kao sneg tokom kišnih perioda, a zatim je ispušta u obliku otopljenog snega kada je do vode teže doći, rekla je profesorka inženjerstva životne sredine Univerziteta Vašington Džesika Lundkvist.

Pretnja po vodosnabdevanje zbog opadanja snežnih padavina najizraženija je u oblastima koje su podložne ekstremnijim ciklusima padavina, kao što je mediteranska klima u Kaliforniji, rekao je Lundkvist. Sušni zapad SAD dobija više od 50 odsto vode iz snežnog pokrivača, pokazala je studija iz 2017. Ta studija predviđa da će nivoi snežnog pokrivača na Zapadu nastaviti da opadaju za više od jedne trećine do 2100. godine pod teškim globalnim zagrevanjem.

Mankin je 2015. godine sproveo studiju koja pokazuje da dve milijarde ljudi koji dobijaju vodu od otapanja snega su u velikom riziku od smanjenja količine snega za čak 67 odsto. To uključuje delove Južne Azije, koji se oslanjaju na topljenje snega sa Himalaja, Mediteran, uključujući Španiju, Italiju i Grčku, i delovi severne Afrike kao što je Maroko, koji se oslanjaju na topljenje snega sa planine Atlas.

"Gubitak snega postaje veliki izazov", rekao je Mankin. "Ovo nije nužno nepremostiv izazov svuda, ali je značajan izazov upravljanja, posebno na mestima poput američkog Zapada koja su u velikoj meri zavisna od topljenja snega", dodao je on.

Vreme u Srbiji

Ove godine u Srbiji je sneg padao i pre nego što je zima kalendarski počela.

U pet opština u našoj zemlji je bila proglašena vanredna situacija zbog snežnog pokrivača. Mnoga domaćinstva su ostala bez struje. Republički hidrometeorološki zavod je danas objavio upozorenje.

"U Timočkoj Krajini, kao i u brdsko-planinskim predelima i po kotlinama danas (28. novembar) se očekuju mešovite padavine: sneg i kiša, koja će se mestimično lediti na tlu. U košavskom području (naročito na jugu Banata) i na planinama duvaće jak i olujni vetar, naročito u prvom delu dana, u Beogradu sa udarima do oko 60 km/h, a na jugu Banata i od 85 do 100 km/h.

BONUS VIDEO: 

Kurir televizija SNEG JE OVAJ DEO SRBIJE OSTAVIO BEZ STRUJE: Ne otvaramo zamrzivač, imamo hrane za još dva dana! Snalaze se sami protiv KATASTROFE

(CNN / I. V.)