Bivši ministar odbrane i jedan od prvaka grčkih socijalista, Akis Cohadzopulos osuđen je večeras u Atini na 20 godina zatvora zbog pranja novca preko ugovora o kupovini oružja.
Međutim, zbog njegovih godina, Cohadzopulos (73), prvi političar koji je posle niza godina osuđen zbog korupcije, trebalo bi da bude pušten na slobodu već kroz dve godine.
Korupcija je utvrđena u ugovorima o kupovini oklopnih vozila i četiri podmornice od Nemačke, i raketnih sistema kratkog dometa zemlja-vazduh "TOR M-1" od Rusije.
Cohadzopulos je uzeo mito 1997-2001. godine da bi ti ugovori bili prihvaćeni, a osuđn je zbog načina na koji je praktično došao do mita iz ugovora - "pranjem novca".
Po optužnici, novac od ilegalne provizije za sklapanje ugovora sa Nemackom i Rusijom je do Cohadzopulosa i saradnika došao "u kesama, koferima, čekovima, preko bankarskih računa raznih preduzeća".
Cohadzopulos je negirao optužnicu i ocenio je suđenje kao politički motivisano.
Cohadzopulos je za grčku javnost simbol korupcije političke klase odgovorne za krizu u kojoj je Grčka od 2010. godine.
Cohadzopulos je danas pre podne proglašen krivim za pranje novca, posle petomesečnog suđenja. Ista odluka je i o još 16 od ukupno 18 prvobitno otpuzenih, uključujući Cohadzopulosovu surprugu, bivšu surprugu i ćerku.
Supruga i ćerka Cohadzopulosa su osuđene na 12 godina zatvora, a njegova bivša supruga i jedan rođak na šest godina. Ostali osuđeni su dopbili kazne od šest godina do 16 godina zatvora. Dvoje optuženih je oslobođeno krivice.
Nekadašnji ministar je do sada proveo skoro godinu i po dana u pritvoru, gde su i njegova supruga, ćerka i neki bliski saradnici.
Cohadzopulos je aprila osuđen na osam godina zatvora zbog prikrivanja ličnih prihoda čije su redovno prijavljivanje i objavljivanje obaveza svih političara u Grčkoj. Zaplenjena mu je kuća i kažnjen je novčanom kaznom od 520.000 evra.
Ministar odbrane je bio od 1996. do 2001, a potom, od 2001. do 2004. bio je ministar za razvoj.
Cohadzopulos je bio u najužem rukovodstvu socijalističke stranke PASOK koja je vladala Grčkom tri proslednje decenije gotovo bez prekida.
PASOK je spao na jednocifren procenat popularnosti posle izbijanja finansijske krize Grčke, uz visoku nezaposlenost i teške mere štednje radi vraćanja državnih dugova, za šta je cena masovno siromasenje stanovništva.
PASOK je međutim ipak i dalje na vlasti, kao manji, ali nužan partner u koalicionoj vladi na čijem je čelu desničarska Nova demokratija.
Politički analitičari kažu da je prošlogodišnji izborni uspeh neonacističke ksenofobične partije "Zlatna zora" posledica diskreditacije grčke političke klase posle izbijanja dužničke krize 2010. i mera oštre štednje pod iktatu stranih poverilaca.
