Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje "Serbia organika" će ovog vikenda u Beogradu organizovati reprezentativnu izložbu organske proizvodnje Srbije.
To će biti prilika da, prema ličnim afinitetima, kupci možda odaberu svog budućeg proizvođača, i popričaju o mogućnostima koje postoje za nabavku proizvoda, dostavljanja takozvane "organske korpe".
Jedan od najlepših običaja koji se neguje u organskoj proizvodnji je povremeni odlazak kupaca na samo gazdinstvo, navedeno je u saopštenju.
Prvi put se izložba organizuje uz pokroviteljstvo Sektora za privredu Uprave Grada Beograda, što treba da podstakne znatno veću proizvodnju na teritoriji glavnog grada Srbije.
Prema saopštenju, budući proizvođači treba da imaju sigurnu mogućnost plasmana zbog skorašnjeg otpočinjanja veoma uspešnog projekta "Pijace organske hrane", koji "Gradske pijace", u saradnji sa "Serbia organikom" organizuju vikendom na pijaci u Bloku 44, u Novom Beogradu, dok postoje planovi za proširenje i na druge lokacije.
Šta je organska hrana
Organska proizvodnja hrane zasnovana je na postojećim ekološkim sistemima i ciklusima. Koriste se tradicionalne metode obrade i održavanja zemljišta, kontrole korova, štetočina i oboljenja, ne zagađuje se voda, ne ispošćuje zemljište, a i tretman stoke je human.Organska hrana ne sadrži aditive, pesticide i herbicide, a ima više vitamina i minerala.
Proizvodnja organske hrane skuplja je od klasične 30 do 50 odsto, pre svega zbog velikih troškova oko čišćenja korova.Zbog toga je i cena tih proizvoda viša od 50 do čak 400 puta nego cena hrane koja je proizvedena na konvencionalan način.
Trenutno najveće obradive površine pod organskim usevima imaju Australija, Argentina, Kina i SAD.
Pojedini stručnjaci otvoreno priznaju da im se "diže kosa na glavi" od organske hrane.
Istraživanja nemačkog Zavoda za utvrđivanje kvaliteta namirnica, kao i veliki broj ranijih istraživanja, pokazala su da organska hrana uopšte nije zdravija kao što se veruje.
Više o tome OVDE.
(MONDO)