Dvorac porodice Dunđerski u Kulpinu kod Bačkog Petrovca, zbog snimanja televizijske serije "Sva ta ravnica", biće zatvoren za posetioce do 22. oktobra, saopšteno je iz Muzeja Vojvodine.
Dvorac porodice Dunđerski u Kulpinu kod Bačkog Petrovca, zbog snimanja televizijske serije "Sva ta ravnica", biće zatvoren za posetioce do 22. oktobra, saopšteno je iz Muzeja Vojvodine.
U sklopu poznatog letnjikovca, koji je od kraja 19. veka u vlasništvu čuvenih bačkih veleposednika Dunđerskih, nalazi se Poljoprivredna zbirka tog muzeja kojom je predstavljena istorija agrara na vojvođanskim prostorima.
Kad snimanje ranije najavljivane serije bude završeno, u dvorcu će biti otvorena izložba stilskog nameštaja i primenjene umetnosti iz 18. i 19. veka, navedeno je u saopštenju.
Na tom prostoru, u parkovskom okruženju, sagrađena su dva klasicistička prizemna dvorca za Stratimiroviće, jednu od prvih srpskih plemićkih porodica u ondašnjoj austrijskoj carevini.
Manji dvorac - "stari kaštel", Stratimirovići su izgradili krajem 18. a sredinom 19. veka izgrađen je veći dvorac, koji je današnji izgled dobio 1912. godine, prema projektu arhitekte Momčila Tapavice i nakon promene vlasništva.
Posed je nekoliko godina ranije, postao svojina čuvenog novosadskog industrijalca i trgovca Lazara Dunđerskog.
Oba dvorca su spomenici kulture od velikog značaja.
(Tanjug)
U sklopu poznatog letnjikovca, koji je od kraja 19. veka u vlasništvu čuvenih bačkih veleposednika Dunđerskih, nalazi se Poljoprivredna zbirka tog muzeja kojom je predstavljena istorija agrara na vojvođanskim prostorima.
Kad snimanje ranije najavljivane serije bude završeno, u dvorcu će biti otvorena izložba stilskog nameštaja i primenjene umetnosti iz 18. i 19. veka, navedeno je u saopštenju.
Na tom prostoru, u parkovskom okruženju, sagrađena su dva klasicistička prizemna dvorca za Stratimiroviće, jednu od prvih srpskih plemićkih porodica u ondašnjoj austrijskoj carevini.
Manji dvorac - "stari kaštel", Stratimirovići su izgradili krajem 18. a sredinom 19. veka izgrađen je veći dvorac, koji je današnji izgled dobio 1912. godine, prema projektu arhitekte Momčila Tapavice i nakon promene vlasništva.
Posed je nekoliko godina ranije, postao svojina čuvenog novosadskog industrijalca i trgovca Lazara Dunđerskog.
Oba dvorca su spomenici kulture od velikog značaja.
(Tanjug)