Stres je sastavni deo života, a pojedinac ga proživljava u raznim oblicima i drugačijim intenzitetom u zavisnosti da li je na poslu, u kući, sa prijateljima...
Stres je sastavni deo života, a pojedinac ga proživljava u raznim oblicima i drugačijim intenzitetom u zavisnosti da li je na poslu, u kući, sa prijateljima...
Istraživanja pokazuju da trećina ljudi izmedu 25 i 44 godina starosti glavni uzrok stresa vidi u svom poslu, pri čemu posao uzrokuje stres kod 30 odsto muškaraca, dok je kod žena taj procenat dvostruko manji. Porodica uzrokuje stres kod 29 odsto žena i devet odsto muškaraca.
Medjutim, i druge životne situacije i problemi izazivaju stres, a zovemo ih stresori, koji mogu biti važni životni dogadjaji poput smrti člana porodice, razvoda, bolesti, trudnoće, kupovine stana ili kuće, završetak školovanja, odlazak na fakultet, promena posla...
Osim njih, stres mogu izazvati i telesni nadražaji poput buke, jakog svetla, vrućine, skučenog prostora, gužve, posebno one u saobraćaju, kontakt sa bezobraznim, agresivnim, kritičnim ili strogim ljudima.
Stres mogu prouzrokovati i takozvane mentalne zamke poput negativnog razmišljanja, nerealnih očekivanja i previše samokritičnosti.
Osetljivost ljudi na stresore je različita, a tolerancija na stres menja se u zavisnosti od osobe, situacije, trenutnih životnih prilika. Psiholozi ukazuju da osobe koje su po prirodi agresivne i emocionalno nestabilne imaju predispozicije da osećaju veću količinu stresa od drugih, a i geni igraju značajnu ulogu, jer neki ljudi naslede veću količinu hormona serotonina koji se bori protiv stresa i oni lakše podnose stresne situacije.
Budući da je stres jedan od najčešćih uzročnika raznih bolesti, veoma je važno naučiti kako ga smanjiti i kako se s njim nositi, pri čemu prvo treba utvrditi uzroke stresa i potom pronaći način kako ga se rešiti bez posledica za zdravlje.
U vezi s tim, stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina grupe B jer su oni važni za mozak i pomažu kod depresije i vitamina C koji je ključan u borbi protiv stresa. Neophodno je izbegavati alkohol, cigarete, previše soli, uzimanje steroida i ostalih zagadjivača koji narušavaju ravnotežu vitamina u telu.
Vežbanje, rasporedjivanje obaveza na poslu i kod kuće, izbegavanje osoba sa negativnom energijom i konfliktnih kolega, poznanika ili članova šire porodice pomoćiće u oslobadjanju od stresa, savetuju psiholozi. Oni smatraju da je san veoma važan, jer nedostatak sna uzrokuje mrzovolju i depresiju.
Takodje, važno je da se na stresne situacije gleda kao na priliku koja se pruža da se osoba razvija i menja, što podrazumeva da osoba postavi pred sebe realne ciljeve na poslu i kod kuće. Smejanje, pomoć prijatelja, rodbine i kolega, izgradjivanje čvrstih veza sa porodicom i prijateljima, izbegavanje postizanja savršenstva su bitni faktori za prevazilaženje stresa, koji nije normalno stanje i zato treba smanjiti svakodnevnu napetost i brige.
(Tanjug)
Istraživanja pokazuju da trećina ljudi izmedu 25 i 44 godina starosti glavni uzrok stresa vidi u svom poslu, pri čemu posao uzrokuje stres kod 30 odsto muškaraca, dok je kod žena taj procenat dvostruko manji. Porodica uzrokuje stres kod 29 odsto žena i devet odsto muškaraca.
Medjutim, i druge životne situacije i problemi izazivaju stres, a zovemo ih stresori, koji mogu biti važni životni dogadjaji poput smrti člana porodice, razvoda, bolesti, trudnoće, kupovine stana ili kuće, završetak školovanja, odlazak na fakultet, promena posla...
Osim njih, stres mogu izazvati i telesni nadražaji poput buke, jakog svetla, vrućine, skučenog prostora, gužve, posebno one u saobraćaju, kontakt sa bezobraznim, agresivnim, kritičnim ili strogim ljudima.
Stres mogu prouzrokovati i takozvane mentalne zamke poput negativnog razmišljanja, nerealnih očekivanja i previše samokritičnosti.
Osetljivost ljudi na stresore je različita, a tolerancija na stres menja se u zavisnosti od osobe, situacije, trenutnih životnih prilika. Psiholozi ukazuju da osobe koje su po prirodi agresivne i emocionalno nestabilne imaju predispozicije da osećaju veću količinu stresa od drugih, a i geni igraju značajnu ulogu, jer neki ljudi naslede veću količinu hormona serotonina koji se bori protiv stresa i oni lakše podnose stresne situacije.
Budući da je stres jedan od najčešćih uzročnika raznih bolesti, veoma je važno naučiti kako ga smanjiti i kako se s njim nositi, pri čemu prvo treba utvrditi uzroke stresa i potom pronaći način kako ga se rešiti bez posledica za zdravlje.
U vezi s tim, stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina grupe B jer su oni važni za mozak i pomažu kod depresije i vitamina C koji je ključan u borbi protiv stresa. Neophodno je izbegavati alkohol, cigarete, previše soli, uzimanje steroida i ostalih zagadjivača koji narušavaju ravnotežu vitamina u telu.
Vežbanje, rasporedjivanje obaveza na poslu i kod kuće, izbegavanje osoba sa negativnom energijom i konfliktnih kolega, poznanika ili članova šire porodice pomoćiće u oslobadjanju od stresa, savetuju psiholozi. Oni smatraju da je san veoma važan, jer nedostatak sna uzrokuje mrzovolju i depresiju.
Takodje, važno je da se na stresne situacije gleda kao na priliku koja se pruža da se osoba razvija i menja, što podrazumeva da osoba postavi pred sebe realne ciljeve na poslu i kod kuće. Smejanje, pomoć prijatelja, rodbine i kolega, izgradjivanje čvrstih veza sa porodicom i prijateljima, izbegavanje postizanja savršenstva su bitni faktori za prevazilaženje stresa, koji nije normalno stanje i zato treba smanjiti svakodnevnu napetost i brige.
(Tanjug)