Dobra vest je da odgovor nije "nula".
Šecer se ne nalazi samo na "ociglednim mestima", kao što je cokolada recimo. "Krije" se i u vocu, jogurtu, medu, naravno… i zato nije tako lako kontrolisati unos šecera. Jer, voce, jogurt i med su zdravi, ali pitanje je koliko šecera tokom dana možete da pojedete, cak i ako dolazi iz zdravih namirnica?
Da li bi trebalo da prosto prestanete da jedete sve što sadrži šecer? Da krenemo redom.
Koliko šecera u toku dana sme da se unese? Pa, ne postoji zvanicna "preporuka" o dnevnom unosu šecera. Ali, postoje preporuke u vezi sa kolicinama koje ne bi trebalo da prekoracite, koje se, doduše razlikuju.
Americka uprava za hranu i lekove (FDA) kaže da od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa na šecer ne bi smelo da odlazi više od 10 odsto. To znaci da ako tokom dana unosite oko 2.000 kalorija, na šecer može da ode oko 52 grama, što bi bilo 12 kafenih kašicica, ili 364 grama (84 kafene kašicice) nedeljno.
Druge organizacije imaju još konzervativniji pristup. Americka asocijacija za srce (AHA) I Svetska zdravstvena organizacija (SZO) kažu da je za žene dozvoljeno oko 25 grama (šest kafenih kašicica) dodatog šecera dnevno, ili 175 grama (42 kafene kašicice) nedeljno.
Svaki šecer, i prirodni i procesirani na organizam deluje isto. Ali, šeceri iz voca, povrca, mleka, integralnih žitarica dolaze "u paketu" sa brojnim dragocenim nutrijentima. Dakle, što se tice šecera, vodite racuna da u toku dana ne unesete više od 25 grama dodatog šecera (onog iz "upakovane" hrane), a oko voca se ne sekirajte.
U cemu je razlika?
Evo ovako: Dodati šeceri su procesirani (kao beli kristal šecer recimo) ili prirodni šeceri (kao med ili vocni šeceri) koji se dodaju hrani da bi je ucinili sladom, kaže za Women's Health dr Karen Ansel.
Dodati šeceri se najcešce nalaze u "upakovanoj hrani", kao što su keks, cokolade, bombone, ali tehnicki, vi dodajete šecer i kad stavite organski med u jogurt ili spremate kolace koristeci javorov sirup.
Nutricionisti i lekari nisu zabrinuti zbog šecera koji se prirodno pojavljuje u vocu, povrcu, mleku i mlecnim proizvodima i žitaricama celovitog zrna. Sva ova hrana ima vrlo ogranicene kolicine šecera, vecina voca ima svega petnaestak grama po porciji, a sadrži brojne dragocene nutrijente, kao što su vlakna i vitamini, što sve nedostaje preradenoj hrani.
"Uvek je bolje da pojedete jabuku nego da popijete cašu soka od jabuke", kaže dr Brigite Cajtlin.
Problem je u tome što kad se šecer dodaje odredenim proizvodima, dodaje se u jako velikim kolicinama.
Limenka gaziranog pica ima više šecera (39 grama) nego tri vece pomorandže (36 grama), na primer.
Cinjenica je da šecer, bez obzira na poreklo, na naš organizam deluje na isti nacin, objašnjava dr Ansel. Jednom kad ga unesemo, pretvara se u energiju neophodnu našim mišicima, organima i mozgu. Ali, hrana ili napici koji su krcati dodatim šecerom, su opasniji. Taj dodati šecer se u telu razlaže vrlo brzo, stiže u krvotok ekspresno i cini da nam nivo šecera u krvi vrtoglavo skoci za vrlo kratko vreme, a onda posle nekog vremena isto tako brzo opada.
Šta se dešava ako konzumiramo suviše dodatog šecera?
Kratkorocno, neželjeni efekti velike kolicine šecera manifestuju se kroz probleme sa koncentracijom i promene raspoloženja, koje se javljaju kao posledica oscilacija nivoa šecera u krvi. Suviše šecera (konkretno iz hrane sa visokim glikemijskim indeksom) povezuje se i sa pojavom akni i preranom pojavom bora. Dakle, nemate nikakve koristi od njega.
Dugorocno, ako stalno telo izlažete tim šecernim "šokovima", razvice se brojni zapaljenski procesi, pocecete da se gojite, a smeše vam se i dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
"Niko se ne goji od šecera iz mleka i mlecnih proizvoda", kaže dr Ansel. "Isto važi i za voce. Problem je preradena hrana koja sadrži ogromne kolicine dodatih šecera."
Kako da znate koliko dodatog šecera unosite?
Ovo jeste malo komplikovano. Vecina namirnica koje kupite "upakovane" na deklaraciji ce imati navedeno koliko grama šecera sadrži porcija. Ali, najpametnije bi bilo da se držite onih proizvoda koji ne sadrže više od 10 grama šecera po porciji. A pošto je lako preterati kad pravite smutije recimo, pa u njih ubacite nekoliko vrsta voca, možda i malo meda ili jogurta, najbolje bi bilo da planirate unapred.
Nemojte nekontrolisano stavljati voce u blender. Da biste zadovoljili potrebe organizma za vitaminima i mineralima, uz uravnoteženu ishranu bice vam dovoljne dve šolje voca u toku dana. Dakle, prvo iseckajte voce, stavite u šolju (da biste imali uvid u kolicinu), pa onda u blender. Tako cete biti sigurni da niste preterali.