Roboti izvode desetine hiljada intervencija na prostati i srcu, a eksperti predviđaju da će mašine ulaziti sve dublje u tela pacijenata u predstojećim godinama. Naučnici rade na izradi sistema "praćenja oka" i sofisticiranom softveru koji će uvećavati slike unutar ljudskog tela.
Mehanička zmija koja može da uđe u telo kroz telesne šupljine da bi izvela operaciju nije više samo futuristička vizija već će, uvereni su naučnici, nepovratno izmeniti tradicionalnu hiruršku tehniku.
Ima i onih koji smatraju da danas nije najbolje vreme za planiranje takvih stvari s obzirom na svetsku recesiju i sve veći pritisak na zdravstveni budžet.
Roboti, pre svega, nisu uopšte jeftini. Prosečna cena robota "Da Vinči sistema", najpoznatije američke kompanije u tom domenu, jeste 1,35 miliona dolara.
U tom smislu i pojedini kritičari, među kojima je i britanski ekspert za začeće Robert Vinston, dovode u pitanje delotvornost tako skupih robota u trenutku kada se drugi vidovi tretmana, poput lekova za obolele od raka, uskraćuju pacijentima zbog racionalizacije zdravstva.
Zagovornici upotrebe robota u operacionoj sali ističu, pak, da će, uz sve veće korišćenje, cena izrade padati - poput cene kompjutera, koje sada skoro svako može sebi da priušti.
Roboti već izvode desetine hiljada intervencija na prostati i srcu, a eksperti predviđaju da će mašine ulaziti sve dublje u tela pacijenata u predstojećim godinama.
U univerzitetskoj laboratoriji pored londonskog Muzeja nauke, istraživači rade na novoj generaciji robota koji će na što je moguće manje invazivan način obavljati hirurške zahvate na višem nivou.
Izrada robotičke ruke koja bi ulazila u abdomen, značila bi manje trauma za pacijenta, brži oporavak, kraći boravak u bolnici i blaže oštećenje tkiva.
Većina muškaraca, kojima je neophodna operacija prostate, već ide pod robotički nož jer to znači manji rizik od impotencije, ali lekari ističu da je veoma teško ubediti pacijente da se podrvrgnu robotičkoj operaciji.
Prema rečima Are Darzija, jednog od direktora Centra za robotičku hirurgiju na Imperijal koledžu u Londonu, pacijetni uglavnom pristaju na operaciju kad im se lepo objasne pogodnosti korišćenja robota.
"Pacijenta morate uveriti da operaciju ne obavlja robot po svom nahođenju. Morate mu reći da je to samo mašina kojom upravlja lekar", izjavio je Darzi Rojtersu.
Sedeći za konzolom i gledajući kroz stereoskop (optički instrument koji daje dve slike istog objekta iz drugačijih uglova, jednu jednom a drugu drugom oku, izazivajući efekat jedinstvene slike objekta koja onda dobija dubinu), Darzi upravlja robotom uz pomoć većeg broja džojstika i nožne kontrole.
Iako to sve liči na naučnu fantastiku, to je, po Darzijevim rečima, tek početak.
"Ovo je samo vrh ledenog brega - kao što je nekad bio prvi nacrt automobila", rekao je Darzi.
Ideja koja bi mogla da označi revoluciju u korišćenju robota u medicinske svrhe, jeste stvaranje uređaja koji bi pratio svetlost što se reflektuje iz oka hirurga. Time bi operacija bila u velikoj meri olakšana.
Pozitivni rezultati sistema "praćenja oka" izneti su na Međunarodnoj konferenciji inteligentnih robota i sistema u septembru u Nici, gradu na Azurnoj obali Francuske.
Naučnici se nadaju da će "I-zmija", sistem za oralan ili rektalan ulazak u telo, biti prikazani javnosti za tri ipo godine.
Radi se i na sofisticiranom softveru koji će uvećavati slike i uz pomoću kojeg će biti moguće dobiti sliku tumora unutar zdravog tkiva, kao i stvaranju robotičkih instrumenata koji bi pratili otkucaje srce.
Roboti se danas koriste za relativno prostiju proceduru, ali biznis cveta pa će kompanija "Da Vinči" samo tokom ove godine poslati u bolnice širom sveta 1.030 robota, koji će izvršiti brojne zahvate na prostati, urinarnom traktu i srčanom zalisku.
(Tanjug)
Ima i onih koji smatraju da danas nije najbolje vreme za planiranje takvih stvari s obzirom na svetsku recesiju i sve veći pritisak na zdravstveni budžet.
Roboti, pre svega, nisu uopšte jeftini. Prosečna cena robota "Da Vinči sistema", najpoznatije američke kompanije u tom domenu, jeste 1,35 miliona dolara.
U tom smislu i pojedini kritičari, među kojima je i britanski ekspert za začeće Robert Vinston, dovode u pitanje delotvornost tako skupih robota u trenutku kada se drugi vidovi tretmana, poput lekova za obolele od raka, uskraćuju pacijentima zbog racionalizacije zdravstva.
Zagovornici upotrebe robota u operacionoj sali ističu, pak, da će, uz sve veće korišćenje, cena izrade padati - poput cene kompjutera, koje sada skoro svako može sebi da priušti.
Roboti već izvode desetine hiljada intervencija na prostati i srcu, a eksperti predviđaju da će mašine ulaziti sve dublje u tela pacijenata u predstojećim godinama.
U univerzitetskoj laboratoriji pored londonskog Muzeja nauke, istraživači rade na novoj generaciji robota koji će na što je moguće manje invazivan način obavljati hirurške zahvate na višem nivou.
Izrada robotičke ruke koja bi ulazila u abdomen, značila bi manje trauma za pacijenta, brži oporavak, kraći boravak u bolnici i blaže oštećenje tkiva.
Većina muškaraca, kojima je neophodna operacija prostate, već ide pod robotički nož jer to znači manji rizik od impotencije, ali lekari ističu da je veoma teško ubediti pacijente da se podrvrgnu robotičkoj operaciji.
Prema rečima Are Darzija, jednog od direktora Centra za robotičku hirurgiju na Imperijal koledžu u Londonu, pacijetni uglavnom pristaju na operaciju kad im se lepo objasne pogodnosti korišćenja robota.
"Pacijenta morate uveriti da operaciju ne obavlja robot po svom nahođenju. Morate mu reći da je to samo mašina kojom upravlja lekar", izjavio je Darzi Rojtersu.
Sedeći za konzolom i gledajući kroz stereoskop (optički instrument koji daje dve slike istog objekta iz drugačijih uglova, jednu jednom a drugu drugom oku, izazivajući efekat jedinstvene slike objekta koja onda dobija dubinu), Darzi upravlja robotom uz pomoć većeg broja džojstika i nožne kontrole.
Iako to sve liči na naučnu fantastiku, to je, po Darzijevim rečima, tek početak.
"Ovo je samo vrh ledenog brega - kao što je nekad bio prvi nacrt automobila", rekao je Darzi.
Ideja koja bi mogla da označi revoluciju u korišćenju robota u medicinske svrhe, jeste stvaranje uređaja koji bi pratio svetlost što se reflektuje iz oka hirurga. Time bi operacija bila u velikoj meri olakšana.
Pozitivni rezultati sistema "praćenja oka" izneti su na Međunarodnoj konferenciji inteligentnih robota i sistema u septembru u Nici, gradu na Azurnoj obali Francuske.
Naučnici se nadaju da će "I-zmija", sistem za oralan ili rektalan ulazak u telo, biti prikazani javnosti za tri ipo godine.
Radi se i na sofisticiranom softveru koji će uvećavati slike i uz pomoću kojeg će biti moguće dobiti sliku tumora unutar zdravog tkiva, kao i stvaranju robotičkih instrumenata koji bi pratili otkucaje srce.
Roboti se danas koriste za relativno prostiju proceduru, ali biznis cveta pa će kompanija "Da Vinči" samo tokom ove godine poslati u bolnice širom sveta 1.030 robota, koji će izvršiti brojne zahvate na prostati, urinarnom traktu i srčanom zalisku.
(Tanjug)