Analiza zdravstvenog stanja stanovništva Beograda od 1998. do 2007. godine pokazuje da je broj obolelih od kardiovaskularnih i malignih bolesti udvostručen.
Analiza zdravstvenog stanja stanovništva Beograda od 1998. do 2007. godine pokazuje da je broj obolelih od kardiovaskularnih i malignih bolesti udvostručen, što je zabrinjavajuće, ocenila je u četvrtak dr Zorica Dimitrijević.
Dr Dimitrijević je jedan od autora publikacije "Zdravstveno stanje stanovništva Beograda 2007", koju je štampao Zavod za javno zdravlje, a povodom 22. stručne konferencije "Dani zavoda" na kojoj će posebna pažnja biti posvećena epidemiologiji i mikrobiologiji u javnom zdravlju.
Pokazatelji u toj publikaciji rađeni su na osnovu kretanja bolesti i uzroka smrtnosti predškolske, školske dece i omladine, žena u reproduktivnoj fazi, odraslih građana i starih, rekla je ona na konferenciji za novinare u Gradskom zavodu za javno zdravlje.
Pokazani su i podaci koji se odnose na pojedine zarazne bolesti (hepatitis C, HIV i lajmska bolest), kao i vakcinaciju u Beogradu, a svi podaci predati su Ministarstvu zdravlja.
Podaci pokazuju da je dve trećine građana prestonice bolovalo od respiratornih bolesti, da su muškarci češće hospitalizovani zbog bolesti vezanih za vaskularni sistem, a žene zbog malignih oboljenja.
U Beogradu godišnje, u proseku, umre 18.500 stanovnika, što je oko 20 odsto od ukupnog broja umrlih u Srbiji, rekla je Dimitrijevićeva, dodajući da je stopa smrtnosti stanovništva prestonice značajno niža od stope smrtnosti stanovništva Srbije.
Najčešći uzroci smrti Beograđana su kardiovaskularne i celebrovaskularne bolesti, istakla je ona i dodala da je u poređenju sa Srbijom procenat umrlih nešto manji, a u odnosu na Sloveniju i Veliku Britaniju veći, i to za pet, odnosno 15 odsto.
Četvrtina umrlih stanovnika Beograda preminula je od malignih bolesti i to je drugi uzrok smrtnosti u glavnom gradu, rekla je Dimitrijevićeva, dodajući da je u poređenju sa Srbijom, procenat umrlih od tih bolesti veći, dok je u poređenju sa Slovenijom manji za tri odsto.
Ona je naglasila da je jedan od uzroka smrtnosti produženje životnog veka, odnosno povećanje broja starijih od 60 godina između dva popisa, i to za pet odsto, dok se udeo dece do sedam godina smanjio za trećinu.
"U osnovi svega leži način i stil života, pogrešna ishrana, odsustvo fizičkih aktivnosti, kao i stres", objasnila je dr Dimitrijević, navodeći da se posle početka kampanje protiv pušenja, na primer, broj pušača u Srbiji smanjio za šest do sedam, ali u Beogradu samo za dva odsto.
Ovom prilikom predstavljena je i druga publikacija "Determinante zdravlja i faktori rizika građana Beograda", a autori su stručnjaci iz oblasti socijalne medicine Zavoda koji se bave planiranjem u zdravstvu.
(Tanjug)
Dr Dimitrijević je jedan od autora publikacije "Zdravstveno stanje stanovništva Beograda 2007", koju je štampao Zavod za javno zdravlje, a povodom 22. stručne konferencije "Dani zavoda" na kojoj će posebna pažnja biti posvećena epidemiologiji i mikrobiologiji u javnom zdravlju.
Pokazatelji u toj publikaciji rađeni su na osnovu kretanja bolesti i uzroka smrtnosti predškolske, školske dece i omladine, žena u reproduktivnoj fazi, odraslih građana i starih, rekla je ona na konferenciji za novinare u Gradskom zavodu za javno zdravlje.
Pokazani su i podaci koji se odnose na pojedine zarazne bolesti (hepatitis C, HIV i lajmska bolest), kao i vakcinaciju u Beogradu, a svi podaci predati su Ministarstvu zdravlja.
Podaci pokazuju da je dve trećine građana prestonice bolovalo od respiratornih bolesti, da su muškarci češće hospitalizovani zbog bolesti vezanih za vaskularni sistem, a žene zbog malignih oboljenja.
U Beogradu godišnje, u proseku, umre 18.500 stanovnika, što je oko 20 odsto od ukupnog broja umrlih u Srbiji, rekla je Dimitrijevićeva, dodajući da je stopa smrtnosti stanovništva prestonice značajno niža od stope smrtnosti stanovništva Srbije.
Najčešći uzroci smrti Beograđana su kardiovaskularne i celebrovaskularne bolesti, istakla je ona i dodala da je u poređenju sa Srbijom procenat umrlih nešto manji, a u odnosu na Sloveniju i Veliku Britaniju veći, i to za pet, odnosno 15 odsto.
Četvrtina umrlih stanovnika Beograda preminula je od malignih bolesti i to je drugi uzrok smrtnosti u glavnom gradu, rekla je Dimitrijevićeva, dodajući da je u poređenju sa Srbijom, procenat umrlih od tih bolesti veći, dok je u poređenju sa Slovenijom manji za tri odsto.
Ona je naglasila da je jedan od uzroka smrtnosti produženje životnog veka, odnosno povećanje broja starijih od 60 godina između dva popisa, i to za pet odsto, dok se udeo dece do sedam godina smanjio za trećinu.
"U osnovi svega leži način i stil života, pogrešna ishrana, odsustvo fizičkih aktivnosti, kao i stres", objasnila je dr Dimitrijević, navodeći da se posle početka kampanje protiv pušenja, na primer, broj pušača u Srbiji smanjio za šest do sedam, ali u Beogradu samo za dva odsto.
Ovom prilikom predstavljena je i druga publikacija "Determinante zdravlja i faktori rizika građana Beograda", a autori su stručnjaci iz oblasti socijalne medicine Zavoda koji se bave planiranjem u zdravstvu.
(Tanjug)